U prostorijama Večernjeg lista prošlog je tjedna žiri sastavljen od renomiranih stručnjaka različitih profesionalnih profila pogledao i ocijenio prezentacije finalnih radova prijavljene na natječaj Hrvatska pamet Hrvatskoj (HPH) koji se u organizaciji Poslovnog dnevnika održava drugu godinu zaredom. Studentski radovi i poslovni planovi nastali su unutar jedne od tri  kategorije koliko ih ovogodišnje izdanje HPH-a broji, a finalisti su pred žirijem osim projektne dokumentacije trebali pokazati i vlastite prezentacijske vještine. Finalno žiriranje tako je otvoreno kategorijom Izvorno hrvatsko, u sklopu koje se prvi predstavio Luka Dragaš kojega je ideja promicanja Hrvatske putem prehrambenih proizvoda, konkretno čokolade Dobro, dovela do najužeg kruga. 

Mladi imaju poduzetničke ambicije
Sljedeći su bili Matija Drniković koji je izložio trud uložen u razradu ideje računalne igre Čudnovate zgode šegrta Hlapića te Ivana Djilas koja je predstavila strategiju razvoja i brendiranja izvorno hrvatskih proizvoda. Nimalo laganu ulogu ocjenjivača tog su ponedjeljka preuzeli Nataša Novaković, savjetnica glavnog direktora za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), zatim Petra Popek Biškupec, profesorica na ekonomskim predmetima Veleučilišta s pravom javnosti Baltazar Zaprešić, Miljenko Šimpraga, prorektor Sveučilišta u Zagrebu za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije te Borivoje Dokler, pomoćnik glavnog urednika Poslovnog dnevnika.

Kako je istaknula Novaković, generacije studenata koje su imali prilike vidjeti bitno su drugačije od mišljenja kakvo obično o studentima imamo. "Mladi danas pokazuju iznimne talente, visoku spremnost savladavanja izazova, odgovorni su i proaktivni. Razmišljaju poduzetnički i zadovoljna sam što ispred sebe imamo generacije iznimno kvalitetnih mladih ljudi", kazala je Nataša Novaković. S tim se slaže i Popek Biškupec koja je pohvalila samostalnost studenata koji su se u realizaciji i razvoju ideje oslonili ponajviše sami na sebe. "Nastupili su sami, a ne u timu, iako su imali tu mogućnost. Treba im čestitati na tome, ali im mi kao mentori možemo savjetovati i da se ponekad u prvim koracima bolje osloniti na suradnju s drugima. Pohvalna je i njihova financijska pismenost, koju se, naravno, uvijek može i treba nadograđivati. Pred njima je jedan put zrelosti, ali su jako dobro započeli", dodala je.  

Veća odgovornost studenata
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije pohvalio je inovativnost predstavljenih projekata, kao i hrabrost mladih ljudi te također naglasio veću odgovornost koju današnje generacije posjeduju u odnosu na ranija vremena. "Današnji je susret samo dokaz koliko kvalitetne mlade imamo u Hrvatskoj, čemu u prilog idu i upravo osvojene nagrade na sajmu inovacija u Bruxellesu gdje su naši timovi briljirali. Sveučilište u Zagrebu uvijek rado podupire projekte poput Hrvatska pamet Hrvatskoj jer mlade s dobrim idejama uvijek treba podržati", poručio je Šimpraga. U utorak je pak na red došla kategorija Poduzetna Hrvatska unutar koje su prve nastupile Žana Plejić, Josipa Bjelobrk i Ana Čobanković te stručnom žiriju predočile koncept bilježnice i projekt nazvan Bilja&Bilje. Nakon njih su Vladimira Pavlović i Josipa Vurnek pokazale što je to Fabric8 ili prva zadruga studenata Fabric8 co-op, nakon čega su Josipa Tadić i Nadja Kosojević prezentirale uslugu sigurnog parkiranja bicikala, Nadjos.

Stručni su žiri u utorak činili ocjenjivači Dragica Marjanović, direktorica marketinga i komunikacija Uniqa osiguranja koja je istaknula poduzetnost i organiziranost kod svih kandidata kao i njihove dobre prezentacijske vještine, zatim Zagorka Mintas, direktorica upravljanja poslovnim odnosima za klijente poduzetničkog bankarstva pri Zagrebačkoj banci koja je pohvalila poduzetničke ambicije mladih s kojima su se tog dana susreli. Goran Oblaković, predstojnik Katedre za menadžment i voditelj Executive MBA na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, upozorio je da u Hrvatskoj mladima trebamo ostaviti što bolje uvjete za razvoj kvalitetne poduzetničke klime, dok je Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG-BICRO-a, istaknula da je institucija iz koje dolazi upravo jedna od adresa na koje se svi startupovci uvijek mogu osloniti i da rado podržavaju sve poduzetničke ambicije mladih.  "Kod nas u Hrvatskoj još uvijek nedostaje spremnosti prihvaćanja rizika i u međuvremenu se o poduzetništvu stvorila loša slika.

U inozemstvu se poduzetnici cijene više, čak i oni koji s vremenom propadnu, zato što se na njih gleda kao na ljude s iskustvom. Na ZŠEM-u potičemo razvoj poslovne zajednice i kod studenata razvoj njihovih poduzetničkih kompetencija, pa se slažemo i da bi inicijativa poput ove trebalo biti i više", komentirao je Oblaković. Goran Pavlović, direktor Sektora informatičkih servisa iz Ine, poručio je da INA ima dugogodišnju tradiciju poticanja razvoja i uključivanja mladih kako zapošljavanjem tako i sudjelovanjem na manifestacijama poput HPH-a. "Iako prema mladima u ovom slučaju nastupamo kao mentori, od njih istovremeno možemo puno i naučiti. Oni nam pružaju informacije o najnovijim trendovima, o tehnologijama, o razmišljanjima svoje generacije. Ini kao partneru, a vjerujem i svima nama koji smo sudjelovali u žiriranju, u cilju je stvaranje jedne zadovoljne, perspektivne i progresivne zajednice", kazao je Pavlović. 

Prilika za isticanje potencijala
Srijeda je bila rezervirana za kategoriju Inovativna Hrvatska, gdje su članove žirija sa svojim znanjima i vještinama upoznali Matija Krajtner i njegova ideja Biocorpa, postrojenja za proizvodnju biodizela, zatim Šimun Mihanović i Dario Karin koji su pokazali kako su zamislili koncept pametnog ili e-caffea te Vladimir Puvača koji je okupljene upoznao s projektom FitFoodsa. Stručni sud i mišljenje o viđenom dali su Andreja Bekavac, izvršna direktorica Ureda za upravljanje projektima i organizacijom u Hrvatskoj pošti koja je komentirala kako se zasigurno među današnjim projektima kriju i budući lideri, zatim Branka Belamarić, voditeljica Odnosa s javnošću Plinacra koja je istaknula da je podržavanje projekata poput ovog sastavni dio društvene odgovornosti tvrtke iz koje dolazi te pohvalila projekt kao kvalitetnu priliku isticanja potencijala mladih.

Sudjelovale su i Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica odjela marketinga, odnosa s javnošću, odnosa s klijentima i administrativne podrške AZ Fonda koja je istaknula zadovoljstvo činjenicom da su imali prilike poslušati i upoznati sposobne i inovativne mlade ljude, s čime su se složile i Julijana Njegovec, fond menadžerica iz PBZ Croatia osiguranja, Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG Bicro i Petra Popek Biškupec, profesorica na ekonomskim predmetima Veleučilišta Baltazar Zaprešić. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ideje definitivno imaju potencijal
"Hrvatska pamet Hrvatskoj odlično osmišljen jer potiče inovativnost i kreativnost studenata koji su dobili priliku da prezentiraju svoje ideje, steknu nova znanja i iskustva, upoznaju dio poslovne zajednice te da u konačnici dobiju vjetar u leđa te nastave na realizaciji svojih ideja i pokretanju vlastitih biznisa. Što se tiče predstavljenih projekata koje smo čuli u kategoriji Inovativna Hrvatska, ideje su vrlo raznolike i originalne te definitivno imaju potencijala. Posebno veseli veliki entuzijazam i količina energije koja je uložena u projekte kao i profesionalnost kod samog izlaganja", konstatirala je Njegovec na samom kraju ocjenjivanja.

Kao članica žirija svoj je doprinos dala i Lidija Tošić, glasnogovornica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koja je u prvom redu istaknula inovativnost i primjenjivosti danas viđenih projekata. "Jedna od temeljnih vrijednosti Fonda poticanje je održivog razvoja. Kako i sami bez inovativnog pristupa ne bismo bilježili rezultate, tako smo se i ove godine odlučili podržati HPH-a jer vjerujemo da perspektivnim mladim ljudima trebamo omogućiti svaku šansu", kaže Tošić. Složni su bili i u mišljenju kako su svi prijavljeni projekti pokazali inovacijski potencijal, da su njihovi autori dobro istražili tržište i na njemu uočili probleme koje svojim projektima i rješenjima žele riješiti.