Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) temeljem prikupljenih podataka članica napravila je popis deset nameta koji najviše opterećuju poslovanje tvrtki. Uz učestalo krizitirane naknade za uređenje voda te članarine u turističkim zajednicama i u HGK, kao jedan od nameta koji ih najviše opterećuje poduzetnici i investitori izdvajaju komunalne naknade, o čemu smo porazgovarali s Denisom Čupićem, predsjednikom HUP-ove Udruge developera.

"Iako bi sredstva prikupljena iz komunalnog doprinosa i naknada morala biti strogo namjenska i iskorištena za gradnju i održavanje komunalne infrastrukture, jasno je da njima jedinice lokalne samouprave pokrivaju sve tekuće obveze, saniraju stare nagomilane probleme i masu plaća nabujale administracije. Sredstva potrebna za izgradnju infrastrukture zato pokrivaju novim kreditnim zaduživanjima", napominje Čupić. Komunalna naknada je propisana kao izvor sredstava za održavanje infrastrukture, a komunalni doprinos kao namjenski prihod za njezinu izgradnju. onsku garanciju da će taj novac biti namjenski utrošen za izgradnju potrebne mu infrastrukture, propisano je samo da će se trošiti sukladno godišnjem planu i programu komunalnih mjera jedinica lokalne samouprave. 

Građani ne osjete rezultat  
Dodatno, dio doprinosa je solidarne osnove i koristi se za izgradnju 'društvene infrastrukture' – parkova, groblja, javne rasvjete, nerazvrstanih cesta. "Takav način gospodarenja prihodima mandatno je orijentiran i stanovništvu ne osigurava dugoročno održivo gospodarenje proračunom. Od neke veće investicije, osim jednokratnog pumpanja gradskog proračuna, stanovnici redovito ne osjete ništa", naglašava Čupić. Napominje da se kroz najavljene reforme navodi ukidanje komunalne naknade i postupno uvođenje poreza na nekretnine s ciljem smanjenja poreznog opterećenja na dohodak.

"Kao poduzetniku koji se bavi razvojem i ulaganjem u nekretnine važan mi je ukupan saglediv utjecaj neke reformske mjere, posebno reforme poreznog i sustava neporeznih davanja. HUP-ova Udruga developera još je prije nekoliko godina krenula s inicijativom izmjene sustava komunalnog doprinosa, o čemu se još nije počelo ozbiljnije razgovarati", kaže Čupić. Podjela poreznih prihoda danas, grubo mjereno, jedinicama lokalne samouprave daje oko 60 posto sredstava od poreza na dohodak.

"Jasno je da u slučaju smanjenja poreza na dohodak i smanjenja porezne presije na rad jedinice lokalne samouprave ostaju bez dijela prihoda koji im se uvođenjem poreza na nekretnine, početno povećanje iznosa komunalne naknade, kasnije nadomješta i čistim porezom", kaže Čupić. Neodgovorna ulaganja lokalih sredina u sulude projekte poslovnih zona koje stoje prazne, a koje nisu bazirane na studijama isplativosti i masterplanovima, nedostatak strateškog partnera koji bi privlačio kapital i ulaganja, već se to radi politički dirigiranim lokalnim razvojnim agencijama, kao maligna pojava jedu masu sredstava godišnjih proračuna jedinica lokalne samouprave, zaključuje Čupić.

Na klimavim osnovama 
Zoran Low iz udruge Lipa napominje da građani i poduzetnici za svaki porez moraju znati koju uslugu dobivaju zauzvrat. "U slučaju komunalne naknade, upitna je ta protuusluga. Ako su ceste u pitanju, građani i poduzetnici plaćaju vrlo visoke namete prilikom kupnje i registracije vozila, kupnje goriva, servisiranja. Ako su posrijedi ostali elementi infrastrukture – plinovodi, vodovodi, odvodnja, elektro i ostala kabelska infrastruktura – sve se to plaća kao zasebni servis, uredno i s PDV-om", kaže Low.

"Dakle, iz komunalne naknade ne trebaju se financirati spomenute stavke. Ono što se treba eventualno financirati su radovi poput parkova, dječjih igrališta, rasvjete. Takve se stavke, međutim, mogu financirati i putem nekih drugih općih poreza kao što je prirez. Drugim riječima, komunalna naknada je porez na klimavim osnovama", ističe Low. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost