Kutinska tvrtka Flamtron u vlasništvu Ante Markovića odabrana je za kupca De-Fos-a, tvrtke nastale izdvajanjem iz Petrokemije uoči njezine privatizacije prije nekoliko godina.

Upravno vijeće CERP-a prošli tjedan prihvatilo je obvezujuću ponudu Flamtrona, koja je ocijenjena boljom od konkurentske koju je dala zagrebačka tvrtka EuroVizija.

Dobro upoznat sa slučajem

Za otkup udjela države koji čine 100% temeljnog kapitala De-Fosa, za koji je početna cijena bila 1 kuna, Flamtron nudi 112 tisuća kuna, te je spreman u roku od 30 dana nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora dokapitalizirati De-Fos uplatom 7 milijuna kuna.

Natječajem je predviđeno da taj iznos bude strogo namjenski korišten, za financiranje redovitog poslovanja i poslovnog plana De-Fosa. Riječ je, inače o državnoj tvrtki koja nema osigurane prihode i financijsku stabilnost, a za isplate plaća prije privatizacijskih natječaja CERP je priskočio u pomoć s dvije pozajmice od po 1,5 milijun kuna.

Osim toga, opterećujuća je i poslovna misija De-Fosa, kojemu je prepuštena obveza sanacije deponija fosfogipsa, a koji prema procjenama iz doba privatizacije Petrokemije iznosi nekoliko stotina milijuna kuna, što nisu željeli preuzeti Ina i PPD.

Na sanaciji se u protekle dvije godine nije radilo pa se nameće pitanje kako se nakon svega u tako težak zadatak namjerava pustiti jedna mala tvrtka, koja ima petnaestak zaposlenih i ostvaruje prema posljednjim dostupnim financijskim podacima oko 12 milijuna kuna prihoda, a bavi se primarno instaliranjem industrijskih strojeva i opreme i razvojem solarnih panela.

O brojkama još ne govori puno

“Znam da zvuči ambiciozno, no javio sam se na natječaj jer je ta lokacija idealna za projekt velike solarne elektrane koji želim realizirati”, kaže Anto Marković, koji je, inače, prije pokretanja vlastite tvrtke prije više od 20 godina bio zaposlen u Petrokemiji, te mu je dobro poznat zahtjevan slučaj deponija fosfogipsa.

Projekt sanacije morat će prethoditi projektu solarne elektrane, a kako se javio u zadnji tren, u drugom krugu prodaje udjela De-Fosa, o brojkama zasad ne govori puno.

Intencija mu je, kaže, prihvati se oba projekta, a računa da će za sanaciju deponija koji se prostire na čak 160 hektara uspjeti dobiti potporu iz europskih fondova namijenjenih zaštiti okoliša, kao i da će za rješavanje ove eko-bombe imati i podršku lokalne uprave.

To će, kaže Marković, biti doista velik zadatak, jer projekt treba biti dobro pripremljen, a iz cijelog posla, dodaje, nema zarade. Pokaže li se prevelikim zalogajem, za realizaciju projekta solarne elektrane ne isključuje i mogućnost da potraži partnera.

“To je i za puno veće poslovne sustave velik zadatak, no ja u tome vidim dobru poslovnu priliku i da ne vjerujem da je moguće to provesti, ne bih se upustio u projekt”, ističe Marković, koji završava razgovor s konstatacijom kako će za njega osobno to biti ili životni uspjeh ili će na De-Fosu “polomiti zube”.

Ugovor o kupoprodaji udjela u CERP-u bi trebao potpisati u naredna dva tjedna, a potom preostaje uplata u temeljni kapital, bez čega ugovor neće biti konzumiran.