Politička kriza koja je rezultirala izlaskom Mosta iz vladajuće koalicije mogla bi donijeti niz promjena na hrvatskom energetskom tržištu.  Upravo je Mostova garnitura u posljednje dvije Vlade bila koncentrirana na sektore gospodarenja otpadom te energetike, a činjenica je da su njihove ideje dobrano odstupale od strategije koju je gradila Milanovićeva Vlada. 

Aktivističke ideje
Niskougljična agenda koja čini nemogućim bilo kakve projekte na ugljen, a ni oni veći na plin nisu dobrodošli, liberalizacija tržišta plina, gospodarenje otpadom, obnovljivi izvori energije (OIE) te razdjelnici topline, samo su neke od tema koje nisu definirane i izazvale su puno polemika u javnosti koja je često za konfuziju krivila upravo Most i njihova ministra Slavena Dobrovića smatrajući da su njegove ideje više aktivističke nego praktične i provedive. Kako je očito da će politička nestabilnost potrajati te da će se vlast baviti sobom, pitanje je što će biti s energetskim projektima nakon Mosta.

Neki od njih, poput regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a koje je bivši ministar Dobrović stavio na led, vezani su ugovorima i rokovima s Europskom unijom. Hitno se mora i donijeti odluka o dizanju naknade za OIE jer je sustav s postojećim sredstvima pred raspadom. Iako su svi nabrojeni projekti vrlo važni, ipak nekako odskače termoelektrana Plomin C. Za taj je projekt već i potpisan ugovor s japanskim Marubenijem, a čitav posao je vrijedan oko milijardu eura. Iako formalno taj projekt nikad nije ugašen, bilo je jasno da, uz sve tehničke poteškoće, činjenica da ga Most ne prihvaća, ga čini praktični prežaljenim. Marubeni je napustio Hrvatsku, a za sad nije sasvim jasno hoće li Japanci tražiti odštetu ili im je pak obećana neka kompenzacija.

Bivši ministar gospodarstva, u čijem resoru je bila i energetika, Radimir Čačić, kaže kako je Most i ministar Dobrović napravio štetu u energetskom sektoru,. "Uvjeren sam da će poslije Mosta, bez obzira tko bude resorni ministar, krenuti investicijski ciklus koji obuhvaća Plomin C, Omblu, Dubrovnik 2, Zagreb na Savi, revitalizaciju Drave i sve ostalo", kaže Čačić. Energetski stručnjak Igor Dekanić stava je da bez obzira na konkretnog ministra energetike, projekt Plomina C ima puno rupa. 

Glavni energent – plin
"Istarska županija nije donijela izmjene urbanističkog plana koji bi dopustio novi energetski objekt na ugljen. Tu je, strogo tehnički gledajući, i pitanje isplativosti projekta. Termoelektrana na ugljen je možda jeftinija u startu, ali nitko ne govori o njezinoj bilanci za 40 godina životnog vijeka. Ako niskougljična agenda EU istinski zaživi, to će značiti visoke penale za ispuštanje emisija iz Plomina. Tu je i pitanje cijene energenta. Ugljen je trenutno jeftin, ali svakom upućenom je jasno da je to zato što Australija i Južnoafrička Republika idu s damping cijenama kako bi održale tehnologije bazirane na ugljenu na životu.

Kakvu garanciju imamo da cijena ugljena za 10 godina neće biti udvostručena ili upeterostručena", pita se Dekanić. Dodaje da Hrvatska mora imati bazične energetske objekte koji će nadopunjavati nepouzdane obnovljive izvore, no da je uvjeren da glavni energent mora biti plin, a ne ugljen. Štoviše, uvjeren je da ukoliko bi Plomin C bio na plin da bi i problemi s Istarskom županijom bilo lakše rješivi. Aljoša Pleić, predsjednik Udruge Obnovljivi izvori energije, kaže da su oni poprilično šokirani razvojem situacije u resoru energetike te da se boje da će sve biti zaustavljeno za minimalno nekoliko mjeseci.