Redovna profesorica na katedri financija zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov komentirajući Vladin prijedlog proračuna ocjenjuje kako je problem svake godine isti, deficit i javni dug planiraju se uz preoptimistične prognoze rasta BDP-a, a kako je stvarni rast manji od planiranog, jasno da se povećava teret deficita i javnog duga i više nego što je planirano.

Daljnje smanjenje javnih rashoda stoga je neizbježno, ali i promjene zakonskog okvira koji podržava brojne visoke javne rashode, izjavila je Ivanov za Hinu upitana za komentar Vladinog prijedloga proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2015. i 2016.

Napominje kako se povećanjem PDV-a djelomično može korigirati neravnoteža javnih prihoda i rashoda. Međutim, upozorava, poznato je da viši PDV u relativnim terminima najviše pogađa siromašna kućanstva i kućanstva s niskim dohotkom jer oni gotovo cijeli dohodak kućanstva troše, a vrlo malo sudjeluju u formiranju štednje koja je u Hrvatskoj neoporeziva.

Ivanov smatra da stoga treba ozbiljno razmišljati o uvođenju poreza na bogatstvo (kao razlike imovine i obveza kućanstva iznad određene granice). To je porezni oblik koji sam po sebi ne bi bio negativan za tržište nekretnina i pravednije bi raspodijelio teret ekonomske krize i visokih javnih davanja. Tim više, ističe, što su imovinske i dohodovne razlike između najbogatijih i najsiromašnijih kućanstva sve veće, a javne usluge i koristi koje pruža država koriste svi.

Dodatno, napominje, povećanju javnih prihoda može pridonijeti privatizacija brojne neaktivne državne imovine (razrušena i napuštena odmarališta, vojni objekti i slično). Kako bi se aktiviralo korištenje te imovine država je uz malu naknadu može ustupiti i dati na korištenje privatnom sektoru uz uvjet da se time pokrene ekonomska aktivnost, zapošljavanje i sve one pozitivne promjene koje su nam danas nužne kako bi ostvarili ekonomski rast i povećali BDP, čime bi i omjer javnog duga ili budžetskog deficita u odnosu na BDP bio manji, zaključuje Marijana Ivanov.