Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Nacionalnu strategiju za prava djece od 2014. do 2020., a odlučila je i da će visina posebne naknade za okoliš koju prilikom registracije plaćaju vozači osobnih automobila od početka iduće godine ovisiti o količini emisije ispušnih plinova i broju prijeđenih kilometara.

Strategija za prava djece fokusira se na četiri cilja – unaprjeđenje i osiguravanje usluga prilagođenih djeci u pravosuđu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, obrazovanju, sportu, kulturi, na eliminaciju svih oblika nasilja nad djecom te osiguranje prava djece u ranjivim situacijama, kao i aktivno sudjelovanje djece.

Prema Strategiji, za svaki od četiri cilja, temeljem analize postignuća i poteškoća, definirani su prioriteti, konkretni ciljevi te uz njih vezane mjere i nositelji. Za koordinaciju i praćenje provedbe Strategije, kao i usklađivanje s drugim srodnim strategijama i nacionalnim dokumentima, nadležno je Vijeće za djecu, a Vlada će usvajati dvogodišnje, odnosno trogodišnje akcijske planove za provedbu Strategije.

Vlada je danas odlučila da će od početka iduće godine visina posebne naknade za okoliš koju prilikom registracije plaćaju vozači ovisiti o količini emisije ispušnih plinova i broju prijeđenih kilometara.

Posebna naknada za osobne automobile izračunavat će se kao umnožak osnovne naknade za pojedini automobil koja ovisi o broju prijeđenih kilometara godišnje te korektivnog koeficijenta, koji ovisi o emisijskom razredu vozila, o radnom obujmu motora te o vrsti goriva. Za automobile s manjom emisijom onečišćujućih tvari i manje prijeđenih kilometara godišnje vozači će tako plaćati manju naknadu.

Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović ističe kako će sada način plaćanja biti pravedniji, jer se temelji na principu "tko više onečišćuje – više plaća". "Prema preliminarnim izračunima, 52 posto građana će prilikom registracije plaćati manju naknadu nego sada", procjenjuje Zmajlović.

Raspisan obvezujući natječaj za Kupare; poduzetnicima novi program kreditiranja

Vlada je odlučila raspisati javni poziv za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju turističkog razvojnog projekta Kupari kod Dubrovnika, čija je investicija procijenjena od najmanje 100 milijuna eura. Ministar turizma Darko Lorencin podsjeća da je sredinom siječnja objavljen poziv za iskazivanje interesa za pravo građenja i služnosti nad nekretninama na lokaciji Kupari te da se javilo šest potencijalnih investitora.

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Za realizaciju projekta određen je dio bivšeg vojnog odmarališta Kupari. U planu je izgradnja novih hotela s 1.500 kreveta razine četiri i pet zvjezdica, a investicija je procijenjena na minimalno 100 milijuna eura odnosno 100 tisuća eura po smještajnoj jedinici.

Investitor koji pobijedi na natječaju, imat će rok za izvedbu od 48 mjeseci (četiri godine) od dobivanja svih dozvola. Premijer Zoran Milanović ustvrdio je da je interes velik, ali da je trebalo obaviti složen pravni i administrativni posao. To, kako je rekao, prethodne vlade nisu htjele, znale ili im se nije dalo napraviti. "Samo je pitanje posla hoće li to 20 godina stajati u ruševinama kao ruglo Hrvatske ili će vlast upravljati imovinom koja je narodna", rekao je Milanović.

Vlada je prihvatila i program poboljšanog kreditiranja poduzetništva i obrta "Kreditom do uspjeha 2014", od kojeg očekuje lakše financiranje poduzetničkih pothvata i poboljšanje njihove likvidnosti.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izvijestio je da je program usmjeren smanjenju kamata i poboljšanju dostupnosti izvorima financiranja za unapređenje poslovnih aktivnosti malih i srednjih tvrtki.

Program se provodi kroz dvije mjere odnosno dvije kreditne linije. Prva je "Kreditom do konkurentnosti", u sklopu kojeg će se odobravati krediti u visini od 100 tisuća do pet milijuna kuna, kod kojeg poslovne banke mogu iskazati maksimalnu kamatu od sedam posto, ali će država subvencionirati kamatu u iznosu od dva postotna boda za namjenu kredita vezanu uz obavljanje proizvodne djelatnosti, i jedan postotni bod za namjenu kredita uz obavljanje uslužne djelatnosti. Županije i gradovi također će subveniconirati kamatu na te kredite u istom iznosu, pa bi kamata za krajnje korisnike mogla biti tri posto.

Na zatvorenom dijelu sjednice, Vlada je temeljem postupka koji je provelo Ministarstvo pravosuđa, donijela zaključak kojim se predlaže Sinišu Rodina za kandidata Hrvatske za suca pri Sudu Europske unije u mandatnom razdoblju od 2015. do 2021. godine.