Prema sačuvanim povijesnim dokumentima u 19. stoljeću Hrvatska je raspolagala sa gotovo 200 tisuća hektara vinograda.

Samo je Dalmacija tada vinograde imala na više od 90 tisuća hektara. Ostalo je zapisano – prije nego što je krajem stoljeća vinograde poharala filoksera, iz Dalmacije u Francusku godišnje se izvozilo 600 do 650 tisuća hektolitara vina.Danas Arkod sustav Ministarstva poljoprivrede iznosi skromne brojke, inventura provedena iz ptičje perspektive otkriva da je pod komercijalnim vinogradima tek nešto više od 21 tisuću hektara. S vinogradarima hobistima ukupne površine ne prelaze ni  40.000 hektara.  Proizvodnja vina posljednjih godina kreće se između 1,2 i 1,4 milijuna hektolitara, a  raznolikost sorti raskošna je budući da ih se uzgaja 240, od kojih je najznačajnija graševina sa udjelom 22 posto dok na bijela vina otpada čak 65 posto proizvodnje.

U sustavu zaštite kontroliranog zemljopisnog podrijetla u 2013. bilo je 1337 vinara. A Hrvat u prosjeku godišnje popije oko 28 litara vina. Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori je grupacija vinarstva čija je primarna zadaća brendiranje i pozicioniranje Hrvatske kao vinske zemlje na globalnoj vinskoj karti, poticanje izvoza, otvaranje novih tržišta ali, i jači prodor među domaće kupce. Vina mnogih hrvatskih vinara na prestižnim svjetskim natjecanjima sve češće osvajaju najblještavija odličja.Za prvih 11 mjeseci 2013. izvoz vina iznosio je 2458 tona u vrijednosti 12,3 milijuna dolara, uvezeno je 11.606 tona za 18,1 milijun dolara.  U financijskoj omotnici koju nam je odredila Europska komisija Hrvatska za razvoj vinogradarstva i vinarstva godišnje može potrošiti 11,8 milijuna eura.

Inače, za sedam, osam godina, Zagorci bi trebali proizvesti oko 75 tisuća litara vina od autohtonih zagorskih sorti. Naime, 2006. godine Strukovna grupa za vinarstvo i vinogradarstvo pri Županijskoj gospodarskoj komori u Krapini, u suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom organizacijom za vinogradarstvo te Krapinsko – zagorskom županijom pokrenula je znanstveni projekt revitalizacije autohtonih sorti vinove loze. Na terenu diljem Zagorja pronađeno je čak 26 sorti koje su starije od 150 godina.Od svih tih sorti izdvojeno je njih nekoliko koje će se zagorskim vinarima i vinogradarima preporučivati za sadnju. – Uz dvije najvažnije sorte – staru hrvatsku belinu i Sokol, našim ćemo vinogradarima preporučiti i sadnju lipovine, mirkovače, divljaka, stare zagorske črnine i ranfola.