Kraj travnja je blizu, a kako trenutno stvari stoje, lako bi se moglo dogoditi da kompanije koncerna Agrokor ni u tom roku ne objave financijska izvješća za 2017. godinu.

To je, pak, jedno od uporišta buduće nagodbe pa se u rješavanje zastoja koji su zbog straha od kazneno-pravnih rizika izazvali čelnici dijela Agrokorovih kompanija, čini se, uključila i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Već potkraj prošlog tjedna neslužbeno se moglo čuti da je upravama ključnih operativnih kompanija uputila poziv na sastanak, a iz ministarstva su jučer i potvrdili to okupljanje.

Doduše, u pratećem priopćenju sugeriraju se drukčiji povod i tema sastanka. Tvrdi se, naime, da se čelnike kompanija iz poslovne grupe Prehrane, a potom i Poljoprivrede sazvalo kako bi se razgovaralo "o tijeku priprema za turističku sezonu" te stanju poslovanja. Uprave svih kompanija, kažu, istaknule su problem nedostatka radne snage kao najveći izazov, posebice u trgovini, prijevozu i visokokvalificiranim strukovnim zanimanjima. Uz to, u priopćenju se kaže i da su izrazili "punu podršku i posvećenost procesu nagodbe i njezinu uspješnu dovršetku".

Kako bilo, razgovorima s vrhuškom Zvijezde, Jamnice, Leda, PIK Vrbovca, Konzuma, Velpra i Roto dinamica, a u drugoj rundi agrarnih perjanica Belja, PIK Vinkovaca, Vupika i Agrokor trgovine nazočili su i izvanredni povjerenik Fabris Peruško te njegovi savjetnici za te poslovne grupe, Zvonimir Mršić i Vlado Čondić. Kako bilo, tijek priprema za turističku sezonu kao razlog sazivanja sastanka promatračima uglavnom nije zvučao uvjerljivo. Glavni razlog većina ih ipak vidi u financijskim izvješćima.

U njima je pak najškakljivije pitanje načina knjiženja jamstava, jer o tome ovisi status (in)solventnosti niza proizvodnih kompanija koncerna, a time i provedivosti nagodbe oko čijih su se ključnih elemenata članovi Privremenog vjerovničkog vijeća i vodstvo Udruge dobavljača usuglasili još prije 15-ak dana.  Taj je načelni sporazum poslužio svrsi, ali koliko je on čvrst i obvezujući govori i puni naziv tog dokumenta: "Neobvezujuća izjava podrške ključnim elementima nagodbe". Iznos tražbina s pravom glasa još nije poznat, nije formirano stalno vjerovničko vijeće, na VTS-u je još blizu stotinjak predmeta po prigovorima i osporavanjima raznih skupina vjerovnika, često ponavljaju analitičari slučaja Agrokor. Jedan od većih i nezadovoljnijih domaćih vjerovnika u postupku, zagrebački Franck, jučer se ponovno javno požalio na postupanje izvanredne uprave i povjerenika Peruška.

Još uvijek, kažu, nisu dobili odgovore IU na dva podneska Trgovačkom sudu od 6. travnja 2018. Nedopustivo im je i neprihvatljivo da se njihovi zahtjevi za dostavom osnovnih informacija ignoriraju te se tako krše prava na informiranost, ističu u priopćenju. Relevantne informacije ne mogu, kažu, dobiti ni od svog predstavnika u Privremenom vijeću jer članove PVV-a obvezuju Ugovor o povjerljivosti i Pravilnik o korištenju informacija (koje su sami prihvatili), a Vjerovničko vijeće još nije formirano.

"Nastavak netransparentnosti šteti daljnjem procesu", upozoravaju u Francku. U podnescima su, podsjećaju, tražili od Suda da naloži povjereniku dostavu sve dokumentacije vezane uz namjeravano angažiranje novih savjetnika PVV-a, da mu se zabrani angažiranje i plaćanje novih savjetnika iz sredstava stečajne mase, kao i da imovinom Agrokora može raspolagati samo za podmirenje tekućih obaveza. Od njih je potekao i zahtjev za objavom liste starih tražbina svih vjerovnika koje su plaćene od otvaranja postupka, i to uz objašnjenje kriterija za odabir plaćanja.  Povjerljivom nacrtu osnovnih elemenata nagodbe od 9. travnja oni, kažu, nisu imali pristup. Iako ih je skupina razlučnih vjerovnika (A)  izabrala da ih predstavlja u stalnom Vjerovničkom vijeću, Franck drži da se stalnim vijećem sa samo pet skupina ono prilagođava interesima tzv. roll up kreditora. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’