Za tim ministrice financija Martine Dalić nema predaha nakon prošlotjednog europskog roadshowa i zaključenja izdanja sedmogodišnjih euroobveznica od 750 milijuna eura. Država do kraja godine više nema dospijeća glavnica duga, ali već ovaj tjedan kreću razgovori s domaćim bankama jer za 10 do 15 dana treba realizirati još jedno predviđeno domaće zaduženje.

Imajući u vidu fiskalni deficit, uoči euroobveznica računalo se da kroz inozemno i domaće izdanje tijekom srpnja država kani prikupiti oko 12 milijardi kuna. S obzirom na ishod nastupa na eurskom tržištu, predstojeće domaće očekuje se između 6 i 7 milijardi kuna, premda se u bankarskim krugovima kalkulira i o nešto nižih 700 milijuna eura. Budući da tek predstoje razgovori s bankama i velikim institucionalnim ulagačima, otvoreno je pitanje kako će se strukturirati to zaduženje i na koji će se rok izdati domaće obveznice. Kako neslužbeno saznajemo, među investitorima na čiju se potražnju računa dio ih, poput npr. osiguravatelja, preferira dulju ročnost, od 10-ak godina.

Moguće je da se Ministarstvo odluči i na kombinaciju dvaju izdanja. Primjerice, 500 milijuna eura obveznice s valutnom klauzulom plus dvije ili tri milijarde kuna u domaćoj valuti. Cilj je svakako da se tržišne operacije zaduživanja u sklopu plana financiranja za 2011. godinu odrade prije špice sezone godišnjih odmora i jesen oslobodi pritisaka izbora i izborne kampanje. Eventualne dodatne potrebe riješile bi se u posljednjem kvartalu izravno s bankama ili kroz aukcije trezorskih zapisa. Proračunski manjak planiran je na 14,9 milijardi kuna, a hoće li on ostati u tim okvirima i hoće li se u njega uklopiti više od dvije milijarde kuna izdataka po očekivanom aktiviranju jamstava (pri čemu je budžetirana samo milijarda kuna jamstvene pričuve) ostaje vidjeti. To će ovisiti o tome hoće li turistička sezona i financijski biti na tragu fizičkih pokazatelja koji za lipanj sugeriraju rast od 7,7 posto, kao i o tome hoće li u državnoj potrošnji s približavanjem izbora popustiti kočnice.

Kako god bilo, ministrica Dalić i dalje se nada godini bez rebalansa. Nakon prvih pet mjeseci deficit proračuna dosegnuo je gotovo 7,2 milijarde kuna (lani u isto doba 6,6 milijardi), što predstavlja 48 posto plana za cijelu godinu. Proračunska kretanja zasad ipak ne odudaraju bitnije od projekcija; u izvršenju kaskaju prihodi, ali i rashodi. Sa 42,4 milijarde kuna prihoda u pet mjeseci zaostatak prihoda za lanjskima na kraju svibnja smanjio se na minus 2,3 posto. Time je u odnosu na mjesec-dva prije, korak bliže planiranom smanjenju od 0,8 posto. Usto, na prihodnoj se strani u drugom dijelu godine polako gube efekti ukidanja kriznog poreza i promjena u oporezivanju dohodaka koji su u prvim mjesecima 2011. uvelike pridonijeli zaostajanju prihoda.

No, istodobno se polako topi i zaostatak razine rashoda koji su na kraju svibnja dosegnuli 49,57 milijardi kuna ili 400 milijuna kuna manje nego lani, što je pad od 0,8 posto, a planom je zacrtano da ne probiju lanjske. Pritisci će dolaziti kod stavki mirovina na koje je u pet mjeseci otišlo 14,53 milijarde milijardi, a od kolovoza će na stavku plaća proračunskih korisnika, na koje je u pet mjeseci otišlo 7,46 milijardi, utjecati npr. 2,2-postotno povećanje plaća u obrazovanju.

Sukob MMF-a i HNB-a (II)

MMF-ove teze nisu analitički potkovane
Uz odlučnost hrvatskih vlasti u provedbi reformi i fiskalnoj konsolidaciji radi povećanja konkurentnost i koristi od EU, u završnom izvješću MMF-a ponovljene su ocjene Misije oko monetarne politike. HNB je ponovno reagirao na dio ocjena i preporuka s kojima se inicijalno nije složio, od tvrdnje da su međunarodne pričuve relativno niske, što ograničava domet HNB-a kod tečajnih kretanja, do prijedloga izmjene provedbe deviznih intervencija. U HNB-u spočitavaju MMF-u analitičku nepotkovanost stavova o razini pričuva, s kojima se ne slaže i dio izvršnih direktora. Za devizne intervencije ističu da u Hrvatskoj one imaju važnu signalnu ulogu u upravljanju tečajnim očekivanjima. I tezu da je politika stabilnog tečaja pridonijela ranjivostima povezanim s eurizacijom, HNB drži površnom jer je za razliku od drugih visoko euriziranih zemalja, u nas ona inducirana deviznom štednjom i dugom poviješću tečajnih nestabilnosti.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište