Restrukturiranje javnih poduzeća mnogi smatraju ključem uspjeha reformi javnog sektora u Hrvatskoj.

Podnoseći izvješće o provedbi preporuka Europske komisije Vlada je upravo restrukturiranju "koje je u tijeku u većem broju društava"  pripisala bolje rezultate u prošloj godini. Pohvalila se da su 22 strateška poduzeća lani ostvarila 3,81 milijardu kuna dobiti ili oko 3,5 puta više nego 2013., pri čemu su rashode poslovanja smanjila 11 posto. Na ime ostvarenog poslovnog rezultata iz prethodne godine lani su njihove uplate u proračun iznosile 627 milijuna kuna, a ove godine planirane su u iznosu 1,6 milijardi kuna. Međutim, izneseni pokazatelji rezultata restrukturiranja nekoliko odabranih tvrtki – tri iz područja cestovnog i tri iz željezničkog prometa – više upućuju na to da u pogledu restrukturiranja veći dio posla tek predstoji.

Dok bi se u slučaju HAC-a i ARZ-a to trebalo riješiti privatizacijom HAC-ONC-a, za tvrtke iz sustava HŽ-a kao planirani dovršetak procesa restrukturiranja navodi se kraj 2017. za HŽ Infrastrukturu i Putnički prijevoz, do se u slučaju HŽ Carga dovršetak planira za kraj 2018. U sva tri slučaja, dakle, time će se gotovo cijeli mandat baviti iduća vlada. Iz tabličnog prikaza provedbe restrukturiranja cestovnih tvrtki, pak, jedva da se išta može iščitati. U slučaju Autoceste Rijeka Zagreb stoji da je proces restrukturiranja završen u prosincu 2014., a među rezultatima restrukturiranja navodi se tek ušteda od milijun kuna i Pravilnik o unutarnjem ustroju. Uz HAC se, pak, ističe trošak provedbe procesa restrukturiranja od 62,2 milijuna kuna, a kao efekti u 2014. godini specificirani su smanjenje broja radnika za 18 i ušteda na tim troškovima od 4,5 milijuna te 16,7 milijuna na materijalnim troškovima.

Kod Hrvatskih cesta lanjski su rezultati restrukturiranja samo opisno konstatirani (sa "da"), i to na materijalnim troškovima i unutarnjoj organizaciji. Premda za "željeznička" poduzeća Vlada predviđa da će za restrukturiranje trebati još najmanje tri-četiri godine, kod njih su barem detaljnije i konkretnije izneseni dosadašnji rezultati. Primjerice, iako bi se program restrukturiranja HŽ Carga tek trebao poslati u EK, trošak provedbe restrukturiranja u toj tvrtki procijenjen je na 1,3 milijuna, a lani je ostvareno smanjenje broja zaposlenih za 416, uz 76 milijuna kuna smanjenja troška zaposlenih. Uz to, materijalni troškovi smanjeni su za gotovo 16 milijuna. Gubitak tvrtke u odnosu na godinu prije je smanjen, na 120 milijuna. HŽ Putnički prijevoz smanjio je lani materijalne troškove za 77 milijuna, a one za zaposlene za 33 milijuna, s tim da je broj zaposlenih smanjen za 181.

Kod Infrastrukture, koja je za zbrinjavanje radnika od 2012. izdvojila 252 milijuna kuna, kao prvi rezultati restrukturiranja navodi se smanjenje troškova zaposelnih za 53 milijuna, dok su materijalni troškovi 2014. povećani , zbog pojačanih aktivnosti na održavanju infrastrukture. Zašto se javna poduzeća već dugo ističu kao prioritet zorno je pokazalo i posljednje izvješće o deficitu i državnom dugu, čijem je snažnom rastu posljednjih godina (osim tekućih deficita) bitno pridonijelo upravo uključivanje državnih tvrtki, njihovih dugova i jamstava. Činjenica da su metodološke promjene u statistici nacionalnih računa upravo kod Hrvatske rezultirale najvećom revizijom duga/deficita u usporedbi s ostalim članicama EU samo je još jedna potvrda veličine javnog tj. sektora državnih tvrtki.

Kako će se javnom dugu, prema europskoj metodologiji, iduće godine pribrojati i poveliki dugovi većih komunalnih poduzeća (holding), već je dio lanjskih preporuka EK išao i u smjeru "redefiniranja pojma i opsega evidencije državne imovine" te uspostave sustava izvještavanja o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne samouprave. No, Vlada na tome dosad nije mnogo napravila, pa je nedavno u programu  reformi za svibanj najavila Izmjene zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u državnom vlasništvu, a za rujan i novu Uredbu o ustrojstvu te načinu vođenja Središnjeg registra državne imovine.

Tim proširenjem obuhvata omogućit će se uvođenje obveze izvješćivanja o poslovanju za tvrtke u vlasništvu lokalnih jedinica, tj. gradova ili županija. Model izvještavanja i lista informacija koje će morati podastrijeti trebala bi se definirati u srpnju. Do jeseni bi, pak, trebao krenuti i pilot projekt kojim bi se za određeni broj državnih poduzeća s ciljem odgovornijeg i uspješnijeg poslovanja definirali i objavili specifični srednjoročni ciljevi utemeljeni na indikatorima sličnih tvrtki. Sve u svemu, planirane aktivnosti za ovu godinu uglavnom su normativnog karaktera, a to je lakše ispuniti negoli pokazati provedbenu odlučnost. Stoga su to potezi koji su pogodni kao alibi. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“