Budućnost hrvatskog ljekarništva je u+ reorganizaciji poslovanja koje danas nije efikasno i pritom bi svaka ljekarna trebala raditi na povećanju prihoda koji ne dolaze od države, smatra Saša Cvetojević, predsjednik Udruge ljekarnika u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, te ujedno član upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i član pregovaračkog tima za pristupanje Europskoj uniji. Cvetojević, koji je po struci ekonomist, nedavno je preko HUP-a pokušao organizirati samostalne ljekarne i manje zdravstvene ustanove predloživši im osnivanje zajedničke tvrtke na koju bi prenijele dio funkcija poput ugovaranja, nabave, marketinga, kadrovske i pravne poslove, i slično. Projekt nije uspio jer većina vlasnika nije imala hrabrosti prepustiti dio svojeg suvereniteta. Dobar dio vlasnika malih privatnih apoteka koje se danas nude glavnim igračima u procesu okrupnjavanja ljekarništva na prodaju se odlučio uglavnom zbog problema u poslovanju te procjeni da u postojećim uvjetima na domaćem tržištu lijekova ne mogu ostvarivati željenu dobit, a neki ni opstati. Cvetojevićeve Ljekarne Farmako jedne su od prve dvije akvizicije Grupe Atlantic koje su najavile nove odnose snaga u branši.

Zašto ste izašli iz ljekarništva?
Prodaju vlasničkog udjela ne smatram izlaskom iz ljekarništva, naprotiv. Treba razjasniti da su danas većina vlasnika samostalnih ljekarni vrsni farmaceuti koji istodobno moraju biti i administratori osiguravatelja, samouki pravnici, proizvođači magistralnih pripravaka, trgovci robom široke potrošnje, financijski stručnjaci koji iznalaze kako prebroditi naplatu u 300 dana i uspješni pregovarači koji moraju postići takve uvjete poslovanja kod dobavljača da bi poslovali pozitivno. Nakon što je propala spomenuta inicijativa Udruge odlučio sam potražiti partnera za vlasničko povezivanje. U procesu dubinskog snimanja i pregovaranja odustao sam od zadržavanja manjinskog dijela i odlučio prodati 100-postototni udio partneru za kojeg sam procijenio da može nastaviti razvoj Farmaka. Ponuda da ostanem i dalje u samoj ustanovi kao predsjednik Upravnog vijeća te sudjelujem u daljem razvoju s timom ljudi kojima vjerujem i koji dijele većinu mojih razmišljanja riješila je i moje zadnje dvojbe.

Kako bi trebao izgledati ljekarnički sustav u Hrvatskoj s obzirom na oblik vlasništva?
Ljekarnički sustav u pitanju vlasništva kod nas je dobro zamišljen i dobro funkcionira. Mogu postojati i samostalne ljekarne u vlasništvu isključivo magistara farmacije i ljekarničke ustanove u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, što je omogućilo otvaranje mnogih novih ljekarni, bolju dostupnost lijekova, podizanje kvalitete ljekarničke usluge i slično. Kao ekonomist s međunarodnom diplomom zdravstvenog managementa razumijem i podržavam to da ljekarne moraju voditi i u njima isključivo biti zaposleni stručnjaci, ali nije mi jasno da netko može tvrditi da se vođenje sustava ili vlasništvo nad nečim mora prepustiti isključivo farmaceutu, to više što postoje ljekarničke ustanove koje su po broju zaposlenih i ukupnom prihodu u rangu srednjih ili velikih tvrtki, a za upravljanje takvim sustavima treba mnogo više znanja i iskustva od onih koje su potrebne za rad u jednoj ljekarni.

Koliko bi za funkcioniranje ljekarne trebao biti omjer “ručne prodaje” i HZZO-a?
S obzirom na vlastito iskustvo u vođenju zdravstvenog sustava putem članstva u Upravnom vijeću HZZO-a, smatram da bi svaka zdravstvena ustanova morala aktivno raditi na povećanju prihoda koji ne dolaze od Zavoda. Time se povećava sigurnost poslovanja i rasterećuje sustav javnog zdravstva koji će s vremenom biti pod sve većim financijskim pritiscima. Tijekom nekoliko zadnjih desetljeća ljekarne su uspjele znatno povećati prihode od “ručne prodaje” i time smanjiti ovisnost od HZZO-a, no to nije dovoljno. Dok god prihodi od HZZO-a čine više od 50% ukupnih prihoda, ljekarne su praktički ovisne.

Ovih dana u branši se ponovno počelo govoriti o potrebi uvođenja fiksnih plaća za zaposlenike ljekarni koje su ugovorni partneri HZZO-a? Što mislite o tome?
Zavod određuje kadrovske normative za ljekarništvo – u svakoj ljekarni treba biti najmanje jedan zaposleni magistar i jedan tehničar za svaku smjenu. Istodobno, u većini ljekarni naknada koju daje HZZO za izdavanje lijekova nije dostatna ni za troškove plaća tog minimuma zaposlenih. Potrebno je da onaj tko donosi određene norme plati barem direktni trošak obavljanja usluga koje propisuje. Ne može se zahtijevati da se neka zdravstvena usluga obavlja tako da se njenim obavljanjem stvara bitno veći trošak od prihoda samo zato jer zdravstveni djelatnik svojim radom ostvaruje i neke druge prihode. U hrvatskom zdravstvu se naknada za uslugu povećava onima koji su neracionalno poslovali, a smanjuje onima koji dobro posluju. Znakovito je i da se vrijednost boda kojim se vrednuje rad magistra farmacije prije nekog vremena umanjila u odnosu na ostale zdravstvene djelatnike s jednakom razinom obrazovanja.”

Može li se očekivati rast cijena rada farmaceuta s obzirom na sve veću potražnju?
Cijena rada magistara farmacije prilično je visoka i opterećuje troškove poslovanja ljekarne. Budući da sljedećih godina ne možemo očekivati veći priljev novih farmaceuta u sustav, potrebno je što prije donijeti zakonske izmjene kojima će se omogućiti da na određenim poslovima poput marketinga farmaceutskih preparata i u određenim dijelovima industrije ne rade isključivo farmaceuti ili doktori medicine. Inače ne vidim rješenje za kadrovske probleme u zdravstvu. U tom smislu važan je podatak koji su prikupili organizatori prvog Dana farmaceutskih karijera, da više od 80% studenata farmacije vidi sebe u predstavništvima farmaceutske industrije na poslovima marketinga i prodaje.

Jeste li zadovoljni odzivom ljekarnika u članstvo vaše udruge?
Vrlo smo zadovoljni budući da su među stotinjak naših članova i zdravstvene ustanove koje u svom sastavu imaju i dvoznamenkasti broj ljekarni, te smo po tržišnom udjelu potpuno reprezentativni. Ono s čime kao predsjednik nisam zadovoljan aktivnost je članova, no to je razumljivo s obzirom da su ljekarne u potpunosti ovisne o HZZO-u i Ministarstvu zdravstva.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo