Tvrtki Kermas ulaganja u vlasništvu poduzetnika Danka Končara se posrećilo na valu borbe državnih struktura protiv korupcije i organiziranoga kriminala. To je prva privatna tvrtka kojoj je uspjelo da joj država na trošak poreznih obveznika pričuva imovinu oduzetu od Vinke Cetinski i drugih okrivljenika iz koje bi se Končarova tvrtka naplatila pod određenim uvjetima. Tako će ta privatna tvrtka prije same države imati korist od novog Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, i to u slučaju da dođe do pravomoćnog osuđenja.

Trošak poreznih obveznika
Neće imati ni trošak čuvanja imovine, a izbjeći će i sav rizik od mogućeg oštećenja oduzete imovine. Tako bi, ako bi bila donesena oslobađajuća presuda, za eventualnu štetu nastalu primjenom mjera osiguranja na imovini odgovarala država. Država se u tom kaznenom predmetu ponaša kao da je ona oštećena što se vidi iz toga što plaća troškove odvoženja i čuvanja zaplijenjenih stvari. Končar je time zapravo dobio sve što se može dobiti u ovom stadiju postupka za osiguranje naplate svojega imovinskopravnog zahtjeva jer nema troškova, a nema ni rizika. Riječ je o presedanu koji otvara mogućnost da novi zakon, koji je početkom ove godine stupio na snagu i koji je donesen samo sa svrhom osiguranja naplate eventualne tražbine države, privatni poduzetnici iskoriste za zaštitu svojih interesa. Pravni stručnjaci tvrde da to ne bi smjelo biti moguće. Privatno društvo koje sebe smatra oštećenikom u kaznenom postupku može tražiti osiguranje svojih zahtjeva na temelju odredaba Zakona o kaznenom postupku, tvrde. Dodaju da je ključni faktor da rizik od donošenja takvih mjera osiguranja eventualne buduće tražbine, kada se osigurava privatna tražbina, treba snositi sam oštećenik, a ne država.

A kad ‘padnu’ nekretnine…
Slučaj je zanimljiv jer bi mogao postati recept i drugim privatnim tvrtkama. I drugi bi mogli preko ovog presedana uz pomoć istog mehanizma – kaznene prijave i imovinoskopravnog zahtjeva za naknadu štetu u kaznenom postupku – početi angažirati državni aparat za istu stvar kao i Končar. Država bi, kako je krenula prema tom zakonu, nastavila plijeniti privatnu imovinu, a zanimljivo je da bi drugi možda imali veću korist od Končara ako bi na udar došle i oduzete nekretnine, stanovi, kuće i vikendice. Iako se pravni stručnjaci zgražaju nad takvim scenarijem, nevoljno priznaju da je takav razvoj događaja moguć u korist privatnih interesa jer ga potvrđuje i Končarov slučaj. Mnogi tvrde da nije realno očekivati da će država ikad moći imati svoj odštetni zahtjev prema Vinki Cetinski i ostalima. Može ga samo teoretski imati po osnovi zakonske odredbe koja ne dopušta da osuđeni zadrže imovinsku korist stečenu kaznenim djelom, no u praksi bi to značilo da će se Končar odreći naplate barem dijela svoje štete u korist države. Razlog je što država, kada nije izravno pretrpjela štetu, može oduzeti samo imovinsku korist koja prelazi zahtjev privatnog oštećenika, a u naplati štete po pravomoćno osuđujućoj presudi uvijek je u prednosti oštećenik. Da Kermas ulaganja zanima manje kazneni progon, a isključivo pitanje kako da dođe do svog novca potvrđuje slijed tužbi. Prvo je Končarova tvrtka u listopadu prošle godine pokrenula parnične postupke na Općinskom sudu u Rovinju radi odštete. U njezinu korist tada je došlo i do određivanja mjere osiguranja naplate buduće tražbine zabilježbom hipoteke na nepokretnoj imovini te je isto tako određena i zabrana raspolaganja sredstvima na žiro-računima. Na udaru dviju mjera parničnog suda našli su se Vinka Cetinski, odvjetnički bračni par Hrvatin i Marin Sorgo. Naknadno je ipak viši sud odmrznuo žiro-račune i tako je uslijedila kaznena prijava koju je tvrtka Kermas ulaganja podnijela protiv četvorke. Pritom je najvažnije to što je istodobno Županijskom državnom odvjetništvu (ŽDO) u Puli oštećena Končarova tvrtka podnijela svoj imovinskopravni zahtjev.

Sud tražio pljenidbu
Moguće je da mjeru Končarove tvrtke da se regresira u kaznenom postupku, nakon započetih parnica, nije prepoznao ŽDO u Puli kad je zatražio da sud po navedenom zakonu odredi i prvu mjeru pljenidbe privatne imovine u korist države. Pulski sud je izdao takvo rješenje računajući valjda da postoji šansa za buduću državnu tražbinu. Može li takvo postupanje biti u skladu sa zakonom, teško je reći jer još traje žalbeni postupak, no indikativno je da na samom početku zakona stoji da su pravosudna tijela dužna po službenoj dužnosti voditi računa o tome postoji li imovinskopravni zahtjev oštećenika, a u ovom slučaj on postoji.

Naknada štete

Traži 3,6 milijuna eura
Zasad je Končarova tvrtka Kermas u sporu protiv Vinske Cetinski i drugih okrivljenika zatražila odštetu od 3,6 milijuna eura.

Cifra može rasti
No tvrtka svoj zahtjev može dopunjavati do kraja dokaznog postupka. Valja očekivati da će ga uskladiti s aktima DORH-a, što bi potvrdilo tezu da će se jedino ona regresirati.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno