Nadzorni odbor Plive jučer je napokon obznanio svog favorita za budućeg većinskog vlasnika hrvatske farmaceutske kompanije. Zajedno s Deutsche Bank kao financijskim savjetnikom kompanije, preksinoć je u Beču odlučio dioničarima preporučiti da prihvate ponudu američke farmaceutske kompanije Barr Pharmaceuticals od 705 kuna po dionici (u gotovini), što s obzirom na tečaj dolara prema kuni danas predstavlja protuvrijednost Plive na razini 2,2 milijarde dolara. Takva presuda Plivina NO-a nije baš veliko iznenađenje, zna li se da je Barr i slovio za favorita vodstva Plive, pa se među investitorima promatračima posljednjih dana komentiralo kako je prilično izvjesno da će se na kraju Barrova ponuda svakako pokazati malko višom od glavnog mu protukandidata, islandskog Actavisa. A ako se kod iskusnih i javnim nastupima vičnih menadžera uopće može iščitavati raspoloženje, za Željka Čovića, predsjednika Uprave Plive, jučer se moglo reći da je zračio zadovoljstvom. S njegove pozicije, očitovanjem je NO-a na konačne i bezuvjetne ponude interesenata kojima je omogućen dubinski pregled kompanije (njih pet) zapravo završen nešto više od tri mjeseca dug proces ‘odabira’ strateškog partnera. U tom razdoblju je, na zadovoljstvo dioničara, znatno podignuta cijena Plive u odnosu na prvu preliminarnu ponudu islandskog Actavisa iz ožujka (570 kuna), ali i nešto kasnije lansiranu drugu (630 kuna). Čović je to rado potcrtao i u jučerašnjem susretu s novinarima, posebno ističući koliko je time na vrijednosti dobio i državni paket Plivinih dionica (oko 400 milijuna kuna). O vrijednosti tog paketa kroz višegodišnje prethodno razdoblje, doduše, komentari mu manje idu u prilog, ali to sad ionako nije predmet rasprava. Elaborirajući pak koje sve strateške benefite za Plivu donosi povezivanje s Barrom i zašto je ona najbolji izbor, Plivin frontmen o zajedničkoj je budućnosti uglavnom govorio kao o svršenu činu, veoma malo koristeći kondicional. Je li i koliko izgledan novi zaplet, odnosno je li napokon Actavis posve obeshrabren u svom pohodu na Plivu? U toj kompaniji jučer nisu željeli komentirati preporuku NO-a. No, iz izvora bliskih objema stranama moglo se čuti da je mnogim sudionicima protekli vikend, pa i sam ponedjeljak nakon vijećanja NO-a, bio ‘jako radni i vrućih linija’. Neslužbeni izvori čak tvrde da je Actavis bio spreman i na jaču ponudu te da su u Plivi s tim bili i upoznati, ali sad će to očito moći demonstrirati tek kroz eventualnu višu kontraponudu. Protunapad Islanđana stoga ne bi trebao iznenaditi, a neki će reći kako nije posve isključeno ni da bi to mogao biti dio scenarija s ciljem podizanja cijene.

Kako bilo, daljnji Actavisovi potezi u sferi su nagađanja, a pokaže li kontraponudom da još ne kani uzmaknuti zacijelo bi, osim cijene, adut tražio u činjenici da Barrova ponuda ne može uslijediti jako brzo. Barr, naime, osim odobrenja hrvatskog regulatora Hanfe, treba ishoditi suglasnosti i od agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u Njemačkoj i u SAD-u. S tim u vezi, u Barru očekuju da će s javnom ponudom izaći “tijekom godine”. U konačnoj ponudi predviđeno je da dioničari imaju i pravo na isplatu 12 kuna dividende, najavljenoj do kraja rujna, a granica prihvaćanja Barrove ponude je 50 posto dioničkog kapitala. Po uspješnu okončanju preuzimanja Pliva i Barr bi povezivanjem predstavljali treću po snazi globalnu kompaniju na generičkom tržištu, te farmaceutsku grupu s oko 2,5 milijarde dolara prihoda, naglasio je Čović. O ostalim ponudama nije govorio zbog obveza o povjerljivosti, pa tako nije komentirao ni Actavisovu. Neformalno se može čuti da je ona bila desetak kuna niža te da je također uključivala pravo na dividendu. Među strateškim prednostima koje donosi povezivanje s Barrom, Čović je istaknuo kako će unutar Barr grupe Pliva imati značajnu ulogu. Osim što će zadržati ime, Zagreb će biti središte za poslovne operacije Barr grupe u Europi, tržištu s više od 600 milijuna ljudi. Dvije kompanije, kaže, imaju veoma malo preklapanja u proizvodnom asortimanu i proizvodima u razvoju (tzv. pipelineu) pa im povezivanje donosi prisutnost na većem broju tržišta, odnosno ekstenzivnu distribucijsku i prodajnu mrežu u Europi i SAD-u. Za samu Plivu pak Čović naglašava i povećanje razvojno-istraživačkih i proizvodnih kapaciteta, a dvije bi kompanije povezivanjem osigurale i čvrstu osnovu za ubrzanje razvoja biofarmaceutskih proizvoda. Iako se sklonost vodstva Plive Barru dijelom tumačila i zadržavanjem pozicija sadašnje Uprave, Čović je rekao kako mu se “može i ne mora vjerovati”, ali da to nije bila tema dosadašnjih razgovora već tek slijedi.

Prodaja državnog paketa – možda

U Plivi ovih dana nisu imali kontakata s Vladom, kaže Čović, pa nemaju ni informacija hoće li se promijeniti njezin stav o neprodaji 17-postotnog paketa Plivinih dionica iz portfelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. O tom pitanju Vlada se jučer očitovala priopćenjem u kojemu pozdravlja rast cijena dionica Plive i podizanje vrijednosti kompanije, a kao dioničar Plive od novog, budućeg vlasnika traži da sjedište kompanije kao i proizvodni pogoni ostanu u Zagrebu, te da se novim ulaganjima zajamči očuvanje radnih mjesta i Plivin liderski status u farmaceutskoj industriji u ovom dijelu svijeta. Ispunjenjem tih zahtjeva za Vladu bi bili stvoreni i uvjeti za razgovor o prodaji svojih dionica novom vlasniku Plive, stoji u priopćenju.