Sadimo cvijeće, vozimo bicikl, ne kosimo travu… sve je to divno, ali smjer zeleno kojim je svijet krenuo je puno više od ovih nekoliko stvari. Svi bismo mi zeleniju budućnost, ali malo tko pita koliko to sve zapravo košta i kako uskočiti u taj val investicija. O tome koji su izazovi, kolika su ulaganja, rizici i osiguranje diskutiralo se na Energetskom Summitu Poslovnog dnevnika. 

Slađana Ćosić, voditeljica Grupe Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj za početak je odgovorila na to koji je problem u Hrvatskoj veći – je li to manjak kapitala ili pak projekata koji su spremni za financiranje. 

“Kapital je dostupan, treba spremnih projekata. Brojevi govore sami za sebe. Mi smo tijekom prošle godine u Europskoj uniji i van nje uložili 100 milijardi eura, od čega je 57 posto išlo na zelene projekte. To pokazuje potražnju i dostupnost projekata, a imamo ambicija za više. Konkretno smo u polju energetike prošle godine uložili 33 milijarde eura u energetsku sigurnost”, rekla je pa dodala kako EIB preferira i prioritizira projekte koji pojačavaju energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije…

Moderator Saša Ćeramilac pitao je potom što je onda potrebno da neki projekt od ideje postane plodan za ozbiljno financiranje. 

“Potreban je da bude predvidiv, dugoročno isplativ i održiv. Naš prvi preduvjet su ESG kriteriji, odnosno doprinos dekarbonizaciji. To više nije nešto što je fino imati, nego je preduvjet za sufinanciranje. Mjerimo koliko svaki projekt doprinosi smanjenju stakleničkih plinova i smanjuje klimatsku otpornost. Ukratko, gledamo koju nijansu zelene boje ima projekt”, osim toga ističe da je bitan i regulatorni dio koji se veže na dozvole i imovinsko-pravne dozvole, a dodaje da je ključno i financijsko strukturiranje, tj. isplativost projekata, da ima sigurne, stabilne i dugoročne novčane tokove.

Posljednjih se godina sve više priča i o umjetnoj inteligenciji i digitalizaciji pa su one ukorporirane i u zelenu sadašnjost, ali i budućnost. 

“Digitalizacija, automatizacija, pametni sustavi i korištenje umjetne inteligencije omogućuju nam ubrzanu evaluaciju projekata. Oni koji su digitalizirani u našim očima imaju bolji investicijski profil.”

Navela je kako se prošlogodišnjim istraživanjem u Hrvatskoj utvrdilo da je “tek svaka peta tvrtka usvojila generativnu umjetnu inteligenciju, ali ne za razvijanje novih procesa ili poboljšano korisničko iskustvo, nego za interne procese. Baš tu postoji ogroman potencijal koji nije iskorišten.”

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

EU pred izazovom

Europa ulazi u najopasniju fazu: utrka za sirovinama prijeti novim kolonijalizmom

Voditelj Službe za energetsku učinkovitost i OIE iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Žarko Latković osvrnuo se na poticaje Vlade kada je budućnost u pitanju.

“Vidimo da je zelena tranzicija nešto u što se treba ulagati, a to potiče i Vlada. S 1,2 milijarde eura financirali smo obnovu kuća, stanova, zgrada javnog sektora… Sredstava ima, mi želimo bazen spremnih projekta koji se mogu prijaviti na pozive koje i mi raspisujemo.”

On tvrdi kako se vidi i veliki interes tržišta kada su natječaji u pitanju te dodaje da možemo očekivati “bum energetskih zajednica u Hrvatskoj.”

S obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju i nestabilnost koja je postala svakodnevica, povlači se i pitanje o tome je li spora energetska tranzicija opasnija ili preskupa. 

“Najjeftinija je domaća, čista energija koja je pouzdana i znamo da je nećemo morati uvoziti. Ova kriza upravo to pokazuje. Dugoročno gledano cilj i smjer EU je jasan, a on mora biti isplativ. Nove tehnologije i zeleni izvori daju Europi trenutačnu i jasnu prednost. Na tome moramo i dalje inzistirati”, kaže Ćosić.

Za kraj su se govornici osvrnuli i na možda najvažnije pitanje za mnoge – gdje i u što ulagati? Latković ističe da su to solari, baterijski sustavi, dizalice topline, energetska obnova kuća i elektromobilnost, dok Ćosić priču okreće na mrežu, kapacitet, skladištenje, učinkovitost. “To su naši prioriteti. Samo zeleno”, zaključila je.