Institut za turizam u stanju je biti nositelj projekta izrade turističke strategije. Ona mora biti gotova brzo, treba biti dovoljno kratka da bude izvediva i jednostavna, ali i dovoljno sadržajna da odgovori na osnovna pitanja. Međutim treba znati da je potpuno pogrešan dojam koji je stvoren u dijelu javnosti, da će strategija poput čarobnog štapića riješiti sve probleme hrvatskog turizma”, kaže Sanda Čorak, ravnateljica Instituta za turizam i najavljuje da će se ta institucija javiti na Vladin natječaj.

Kako će gospodarske mjere premijerke Jadranke Kosor utjecati na turizam? Industrija je očekivala manje poreze u turizmu, a navodno se to i ne spominje?
Racionalizacija javnog sektora ne može biti štetna i to treba pozdraviti. Kad me pitate za PDV, mislim da u Hrvatskoj puno ljudi misli da će država kroz turizam riješiti sve moguće probleme, a to je pogrešno. Također, treba objasniti ljudima što znači strategija turizma.

A što znači strategija turizma?
Strategija mora biti podloga u kojoj će struka i znanost, odnosno svi “stakeholderi” reći što od turizma hoćemo,te da nam posluži da iskoristimo sredstva EU. Koliko imamo mjesta za širenje kapaciteta, kakve kapaciteti u kojim destinacijama, za kakve goste, samo su neka od pitanja na koja trebamo odgovore. Za početak nam treba jedan kraći dokument koji treba biti relativno brzo gotov, a potom treba razvijati takozvane podstrategije u okviru pojedinih proizvoda. Nema smisla da dobijemo mastodontski dokument koji će biti neprovediv. Strategija treba dati odgovor i o stopama PDV-a, jer će Hrvatska s ulaskom u EU morati imati samo dvije stope.

Smatrate li da možete dobiti taj projekt na natječaju Ministarstva turizma?
Imamo multidisciplinarni tim istraživača. Upravo smo proslavili 50 godina i kao znanstvena i kao savjetodavna kuća imamo dugogodišnju dobru suradnju s gospodarstvom. Javit ćemo se na natječaj i prema potrebi surađivati s javnim sektorom. Mi smo ti koji dajemo podlogu, a politika mora donositi odluke.

Kakve su preporuke Instituta za turizam za ovu sezonu?
Još imamo vremena za male destinacijske akcije. Možemo pojačati prometnu povezanost, povećati broj brodskih linija, poboljšati prometnu regulaciju u destinacijama. Možemo povećati protok informacija o destinaciji, bilo uvođenjem informatora na hotelske recepcije ili otvaranjem info punktova. Srpanj i kolovoz gotovo nikad nisu upitni pa neće biti ni ove godine, a već će lipanj pokazati prodajemo li mi jasno ono što naše tržište traži. Mi smo kao cestovna destinacija za ovaj dio Europe super, pogotovo uz aktualna događanja koja dovode u pitanje sigurnost, poput vulkana koji je nedavno poremetio zračni promet. U svakoj destinaciji se ovih dana trebaju sastati predstavnici javnog i privatnog sektora i vidjeti što je to što mogu poboljšati i što im može privući goste. Uostalom, zahvaljujući novom zakonu predsjednici lokalnih turističkih vijeća su gradonačelnici, pa im i to daje mogućnost da nešto novo naprave. Nema tog turizma koji će uspjeti ako lokalna sredina nije zainteresirana da ga razvija. Ona koja jest, tome se mora posvetiti i mnogo raditi. Bez toga nikakva strategija ne pali.

Kako povećati potrošnju od turizma?
Pitanje potrošnje u turizmu je dobrim dijelom pitanje potrošnje u trgovini, ali i sposobnosti pričanja i prodavanja priča kojima Hrvatska obiluje, ali ih još nije iskoristila. U trgovinama regionalnih proizvoda u Francuskoj imate artikle od dva eura do vrlo skupih proizvoda, ali svi oni imaju vrijednost, odnosno potrošač je sretan kad ih kupi. To i mi moramo postići. Dakako, bilo bi dobro i da se ne događa da u turističkim mjestima u udarnim danima poput Uskrsa ne rade trgovine, ni mjenjačnice. Pogledajte, primjerice, radno vrijeme naših muzeja. Ako ih uhvatite otvorene, obiđite ih i pogledajte jesu li vam uzeli što iz džepa. Naši muzeji prodaju skupe monografije u eri interneta kad prosječni posjetitelji svaku informaciju mogu dobiti praktički besplatno i ne žele nešto što će im skupljati prašinu. Zašto ne prodajemo takozvane funkcionalne proizvode za domaćinstvo? Uložili smo puno u uređenje memorijalnog centra Nikole Tesle u Smiljanu, no osim tog objekta na toj lokaciji nemate prigodne sadržaje zbog kojih bi se ljudi tamo zadržali i oni nemaju gdje potrošiti svoj novac, a pritom se dobro zabaviti. Trendovi pokazuju da se putuje bliže, kraće i jeftinije. Kraće automatski znači da turist želi što više doživjeti u tom kraćem vremenu i zato naši turistički paketi moraju sadržavati mnogo bogatiju ponudu. Važne su i manifestacije koje trebaju biti češće. Ako vam gosti ostaju u prosjeku tjedan dana, manifestaciju morate imati jednom tjedno. Nismo uspjeli komercijalizirati niz destinacija i projekata niti smo ispričali brojne priče koje nam stoje na dlanu.

Što se treba mijenjati u promociji Hrvatske kao turističke destinacije?
Cijela promotivna politika bila bi bolja kad bismo se osim istraživanja stavova onih gostiju koji dolaze u Hrvatsku i koji nam se vraćaju, i od onih koji koji nikad nisu bili u Hrvatskoj saznali zašto nisu došli. Za takav se projekt zalažem i nadam se da ćemo ga uskoro provesti.

Biste li vi izbacili žensku guzu iz reklamnog spota za hrvatski turizam?
Uvijek se neki takvi detalji mogu problematizirati. Ja bih prije rekla da je cijela ta reklama trebala biti malo inventivnija i u većoj mjeri odražavati “lifestyle” koji smo odlučili isticati u kampanji.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Precizna statistika

Znamo li pouzdano koliko zapravo zarađujemo od turizma?
Znamo kolika je ukupna turistička potrošnja. U 2009. godini bila je 7,3 milijarde eura, od čega su 6,3 milijarde potrošili inozemni gosti, a milijardu domaći. Ne znamo koliko turizam pridonosi gospodarstvu zemlje. Odgovor na to dat će nam satelitski račun turizma kojeg Institut izrađuje i koji će uskoro, nakon recenzije inozemnih stručnjaka, biti gotov. Važna nam je precizna statistika kako bi se mogli usporediti s drugima.