Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Colarič: Već pregovaramo s kandidatima za prelazak iz Plive u Krku

Autor: Marija Crnjak
01. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Jože Colarič, predsjednik Uprave Krke koji je za vođenje kompanije upravo dobio još jedan šestogodišnji mandat procjenjuje da tu slovensku farmaceutsku tvrtku nitko neće preuzeti

Nadmašivši svoje konkurente u regiji, slovenska farmaceutska tvrtka Krka u prošloj je godini povećala prodaju za rekordnih 22 posto. U ovoj godini planira se rast od dvanaest posto, rast broja zaposlenih od šest posto, a investicije ostaju na lanjskoj razini od 160 milijuna eura, otkriva predsjednik Uprave Krke Jože Colarič s kojim smo razgovarali u povodu njegova ponovnog imenovanja na čelo tvrtke. Na istoj sjednici na kojoj su objavljeni rezultati poslovanja Nadzorni odbor Colariču je produžio mandat za još šest godina od isteka aktualnog mandata krajem 2009. godine. U razgovoru za Poslovni dnevnik Jože Colarič priznaje da su planovi za ovu godinu optimistični iako su vremena teška, naročito zbog tečajnih razlika u istočnoeuropskim državama čije valute depreciraju, počevši od Srbije, Ukrajine, Rumunjske, Rusije…

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ne čini li vam se da ćete u jugoistočnoj Europi imati više problema s Tevom koja kupnjom Plive kani napraviti veći proboj u regiji, uključujući i Hrvatsku u kojoj ste lani također rasli?
U Hrvatskoj smo treći proizvođač, odmah iza dva domaća, odnosno najveći inozemni generički proizvođač lijekova iako je i Krka djelomice domaći proizvođač jer gotovo 27 posto lijekova za hrvatsko tržište proizvodimo u našem pogonu u Jastrebarskom. U Jastrebarsko smo prošle godine uložili pet milijuna eura, tamo je zaposleno 38 ljudi i u prošloj godini Jastrebarsko je ostvarilo izvoz u iznosu od pet milijuna eura. Priznajem da nam je jugoistočna Europa vrlo važno tržište jer smo tu već gotovo pedeset godina, a Krka ove godine slavi 55 godina. To je bilo naše domaće tržište i u zemljama bivše Jugoslavije, želimo biti među vodećima i jesmo među vodećima, uključujući i Rumunjsku, Bugarsku i Albaniju. Teva je prisutna na svim tržištima na kojima smo prisutni i mi, oni su najveći u svijetu i mi znamo kako oni rade. Teva radi vrlo agresivno, s puno proizvoda – rade kao i Krka, odnosno gotovo kao mi. I mi imamo puno proizvoda na tržištu i agresivni prodajni i marketinški pristup.

Nadmašivši svoje konkurente u regiji, slovenska farmaceutska tvrtka Krka u prošloj je godini povećala prodaju za rekordnih 22 posto. U ovoj godini planira se rast od dvanaest posto, rast broja zaposlenih od šest posto, a investicije ostaju na lanjskoj razini od 160 milijuna eura, otkriva predsjednik Uprave Krke Jože Colarič s kojim smo razgovarali u povodu njegova ponovnog imenovanja na čelo tvrtke. Na istoj sjednici na kojoj su objavljeni rezultati poslovanja Nadzorni odbor Colariču je produžio mandat za još šest godina od isteka aktualnog mandata krajem 2009. godine. U razgovoru za Poslovni dnevnik Jože Colarič priznaje da su planovi za ovu godinu optimistični iako su vremena teška, naročito zbog tečajnih razlika u istočnoeuropskim državama čije valute depreciraju, počevši od Srbije, Ukrajine, Rumunjske, Rusije…

Ne čini li vam se da ćete u jugoistočnoj Europi imati više problema s Tevom koja kupnjom Plive kani napraviti veći proboj u regiji, uključujući i Hrvatsku u kojoj ste lani također rasli?
U Hrvatskoj smo treći proizvođač, odmah iza dva domaća, odnosno najveći inozemni generički proizvođač lijekova iako je i Krka djelomice domaći proizvođač jer gotovo 27 posto lijekova za hrvatsko tržište proizvodimo u našem pogonu u Jastrebarskom. U Jastrebarsko smo prošle godine uložili pet milijuna eura, tamo je zaposleno 38 ljudi i u prošloj godini Jastrebarsko je ostvarilo izvoz u iznosu od pet milijuna eura. Priznajem da nam je jugoistočna Europa vrlo važno tržište jer smo tu već gotovo pedeset godina, a Krka ove godine slavi 55 godina. To je bilo naše domaće tržište i u zemljama bivše Jugoslavije, želimo biti među vodećima i jesmo među vodećima, uključujući i Rumunjsku, Bugarsku i Albaniju. Teva je prisutna na svim tržištima na kojima smo prisutni i mi, oni su najveći u svijetu i mi znamo kako oni rade. Teva radi vrlo agresivno, s puno proizvoda – rade kao i Krka, odnosno gotovo kao mi. I mi imamo puno proizvoda na tržištu i agresivni prodajni i marketinški pristup.

No Teva je mnogo veća od Krke, nije li to njihova prednost?
Može biti, ali mi smo brzi i fleksibilni, a brz i fleksibilan možeš biti ako si dovoljno malen. Osim toga da nema konkurencije, morali bismo je izmisliti jer ona i nama pomaže da rastemo.

Nedavno ste izjavili da su u Krki dobrodošli i Plivini kadrovi koji će kompaniju napustiti u procesu integracije s Tevom. Pregovarate li već o nekim transferima?
Izjavio sam da je svatko dobrodošao, nezavisno o tome odakle dolazi. Važno je samo kakve ima radne navike i kakvo znanje donosi. U farmaceutskom biznisu su transferi kadrova česta pojava, i u Sloveniji u Krki otprije rade neki bivši plivaši, kao što u Plivi radi nekoliko ljudi koji su došli iz Krke. I da, mogu potvrditi da već imamo kandidate za prelazak iz Plive u Krku.

U kojim sektorima planirate povećati broj zaposlenih?
Najviše planiramo uložiti u marketing, razvoj i istraživanje i proizvodnju. U R&D sektoru u Krki radi 540 ljudi, i ulaže se gotovo deset posto prihoda, što je visok postotak, a rezultat je da je u Krkinu portfelju 45 posto novih proizvoda. U farmaceutskoj industriji, ako funkcioniraju razvoj i prodaja, sve je u redu.

Krkina strategija da ostanete samostalni još ostaje na snazi?
Da, to stoji u našoj strategiji, kao i to da ćemo svake godine rasti barem deset posto u prodaji jer to nam osigurava uspjeh. Ako ćemo biti uspješni, a bit ćemo, možemo ostati samostalni jer nam u tom slučaju ne treba tutor, neki mastodont koji će nas svesti na nivo proizvođača. Želimo zadržati sve funkcije koje imamo i danas, počevši od istraživanja i razvoja, svih oblika nabave, proizvodnje sirovina koja nam je vrlo snažna, ali i marketing i prodaju i naplaćivanje potraživanja. U marketingu i prodaji imamo više od 2800 zaposlenih, i to je većina od 46 posto krkaša zaposlenih izvan Slovenije. Ali na to nas je prisilila konkurencija. Ako želiš ostati na tržištu i ako želiš rasti, onda moraš imati nove proizvode i snažne timove i agresivan nastup na tržištu.

Imate li podršku dioničara u odluci da ostanete samostalni?
Pa vjerujem da su neki od naših ukupno 75.000 dioničara zagovornici prodaje Krke za neku dobru cijenu. Ako dioničari smatraju da trebaju prodati, oni će to naravno i učiniti, ali mislim da u skoroj budućnosti do toga neće doći. Uostalom, država drži gotovo 25 posto dionica Krke i mislim da je to naš “poison pill”. Neke zemlje poput, primjerice, Rusije tek sad počinju shvaćati da je imati domaćeg proizvođača lijekova strateški jednako važno kao imati energente ili vodu.

Međutim, dionica Krke pala je u prošloj godini više od 60 posto. Ne bojite se da će vas zahvaljujući povoljnoj cijeni netko preuzeti?
Imamo najbolje rezultate u povijesti kompanije i ako usporedimo naše rezultate s ostalima, sličnim proizvođačima generike, mi smo među prvima. Dionica to ne pokazuje, ali svi znamo da Krka i njezine dionice ne žive u oazi već smo na globalnom tržištu. Tržišna kapitalizacije Krke bila je već na četiri milijarde eura, a sad je na 1,8 milijardi. Svi pričaju da smo sad jako jeftini i da će nas zahvaljujući tome netko kupiti, ali ja ne vjerujem u to, kao prvo jer oni koji bi to i željeli zbog krize imaju manju kupovnu moć jer ne mogu dignuti kredite. Uostalom, ako bi se na burzi povećala potražnja za Krkinim dionicama, dionica bi odmah porasla, a s njom i premija preuzimanja. Smatram da se samo treba malo strpjeti i čekati bolja vremena jer svi su u krizi.

Kako se aktualna kriza odražava na poslovanje Krke? Na čemu štedite?
Mislim da je ova kriza najviše šokirala mlađe generacije jer mi smo poslovali i u težim vremenima, pogotovo u bivšoj Jugoslaviji. U šali znam reći, ako je ovo kriza, nek samo potraje. Analitičari predviđaju da će najgore biti u drugom i trećem kvartalu ove godine, no treba vidjeti. U međuvremenu ne trebamo naricati, nego svatko treba raditi svoj posao. Kriza je čak u nekom aspektu i dobrodošla, da preispitamo vlastiti sustav vrijednosti i odlučimo što nam je najvažnije. U ovom trenutku najvažnije nam je da imamo posao i plaću, naročito ako imamo dobru plaću. U našem poslu najviše se može uštedjeti na sirovinama i ambalaži, a najmanje na plaćama jer rezanje plaća nije učinkovito, smanjuje motivaciju zaposlenika. Štedimo kod dobavljača, na energiji, putovanjima. Ne smanjujemo putovanja, nego njihov luksuz. Ako je let kraći od 4,5 sata, i Colarič leti u ekonomskoj umjesto poslovnoj klasi. Ponekad smisao toga nije samo da se uštedi na avionskoj karti, nego i da se pokaže da se i na tom području može nešto napraviti.

Samo manje akvizicije

Spremate li se vi na nova preuzimanja u ovoj godini?
U posljednje dvije godine imali smo dvije relativno male akvizicije u Njemačkoj i Austriji, i mogu reći da ćemo i ubuduće raditi na manjim preuzimanjima. Naime, na taj “konzervativan” način zapravo održavamo likvidnost jer ne stvaramo znatne dugove jer vidimo da konkurencija ima poteškoća upravo sa zaduživanjem. No konkretne ciljeve ne bih iznosio.

Namjerava li Krka ove godine dioničarima isplatiti dividendu?
Budući da kotiramo na Ljubljanskoj burzi, ja o tome u ovom trenutku ne bih smio razgovarati, no vjerujem da će prijedlog Uprave i Nadzornog odbora Krke biti da se dividenda isplati. Konačnu odluku će naravno donijeti Skupština dioničara na redovnoj sjednici koja će se održati početkom srpnja ove godine.

Autor: Marija Crnjak
01. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

S nostalgijom siječam vremena kada sam kao mladi nisko rangirani početnik zagrebačke Medike, vračajući se s otovrenja Ljubljanskog kliničko bolničkog centra s tadašnjim direktorom Medike pok.Ž.Žiganteom svratio u Krku, gdje nas je primio tadašnji direktor pok.Andrijanić sa svojim suradnicima, koji su mahom bili Hrvati ili pak zagrebački đaci, za koje tada u Hrvatskoj nije bilo posla (rane sedamdesete). Našlo se tamo i ljudi koji su prije Krke podizali i gradili Plivu (Kaštel) i Mediku, a u to vrijeme Medika je opskrbljivala lijekovima gotovo pola slovenskog tržišta. Tada sam bio čvrstog uvjerenja da je taj vrijedan i lokalno cjenjen hrvatski korpus, tamo samo zbog tadašnjih političkih prilika, ali to uvjerenje nisam mogao dijeliti i u pogledu prepunih polica Plivinih lijekova u slovenskih ljekarnama, jer je jednostravno Plivina proizvodna paleta bila nenadoknadiva.
Izgleda da se dio povijesti ponavlja, ali nažalost samo onaj koji se tiće nezaposlenih hrvatskih stručnjaka.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close