Pred ulazak u EU, Hrvatska je još u fazi prijelaza iz gospodarstva temeljenog na efikasnosti na gospodarstvo temeljeno na inovacijama. Ovo je trenutak u kojem moramo iskoristiti najbolje što nam se pruža od EU, ističe Emir Džanić, konzultant za EU fondove i istraživač inovativnih sustava i inovacija na Poslovnoj školi Bled u Sloveniji.

Svoju karijeru, kao magistar medicinske farmacije, započeo je u privatnim vodama, kad je, zajedno s bratom pokrenuo tvrtku Higiea, specijaliziranu za proizvode za intimnu njegu žena. Nakon što su posao razvili, 2008. prodaju je slovenskoj tvrtki Medicopharmacija. Tada kreće usmjerenje Džanića prema EU fondovima. Tri godine radio je na projektu razvoja proizvoda za farmaceutsku industriju vrijednom pet milijuna eura, čiji je grant iznosio 3,1 milijun eura. Danas je jedan od rijetkih konzultanata specijaliziran za inovacije u tvrtki Synergia savjetovanje.  

Što očekujete od ulaska u EU?
Očekujem poboljšanje na području parametara inovativnosti. Neki od indikatora koji ukazuju na inovacijski potencijal društva su broj istraživača u državi ili investicija u R&D kao postotak BDP-a. Uspoređujući se s nekim državama koje su ušle u EU, kao što je Slovenija, vidimo bitna poboljšanja na razini ovih parametara. Primjerice, prema indikatorima Svjetske banke, od 2004. do danas mi smo u stagnacijskoj poziciji glede broja istraživača te ih je danas oko 1500 na milijun stanovnika. S druge strane, u Sloveniji se dogodio potpuno suprotan trend i imaju blizu 3800 istraživača na milijun stanovnika. Ono što u svakom slučaju očekujem je poboljšanje ovih i drugih indikatora, koji će obilježiti povećanje konkurentnosti Hrvatske u razvijenom svijetu. Također, očekujem da se društveni proces odvija u pravcu oslobađanja kapaciteta kojeg imamo s obzirom na suradnju institucionalne znanstvene zajednice i industrije. Dodatan katalizator u tom procesu svakako će biti strukturni fondovi EU i sredstva koja će biti na raspolaganju za tu namjenu. 

Kad možemo očekivati rezultate? 
Mi prolazimo evolutivni rast kao društvo i trebamo vremena i novca da se to dogodi. U stvari, živimo u društvu koje je više bazirano na javnim investicijama i javnim laboratorijima u znanosti i istraživanju. Primjerice, čak 82 posto svih istraživača u Hrvatskoj radi u javnom sektoru. Također, nema povezanosti i suradnje između industrije i univerziteta. Kako ih povezati trebalo bi biti zabilježeno u strategijama, osobito u strategiji za inovacije koja će, nadam se, izaći ove godine i čiji će zadatak biti definirati odnose između glavnih formalnih dionika na društvenoj razini, odnosno između sveučilišta, države i kompanija. 

Koliko novac iz EU fondova može utjecati na poboljšanje inovativnosti hrvatskih tvrtki?
Drastično. Ulaskom u EU imat ćemo pristup strukturnim fondovima koji će, između ostalog, financirati razvoj i istraživanje u tvrtkama, ali u suradnji sa istraživačkim ustanovama. Zamislite da se taj udio poveća za pola postotna poena, to je već bitno povećanje investicija u R&D. Suradnja tvrtki i znanosti stvara  se na razini socijalnih mreža, važno je  razlučiti formalne – sveučilišta, država i kompanija i neformalne mreže (znanstvene i tehnološke). Država mora urediti formalni dio mreža, no protok ideja valja omogućiti i na neformalnim razinama, što će biti ključ razvoja. Lako je zamisliti, u navedenom kontekstu,  da  znanstvenici vode dvostruki život. Jedan dio njihovih života odvija se u matičnoj instituciji, a drugi je tamo gdje patentiraju ili objavljuju u suradnji s koorporacijama. 

Što vam se čini da je najveći problem kompanija pri aplikaciji za europske  fondove?
Nedostatak naših malih i srednjih tvrtki je upravo na razini obrazovanja menadžmenta. Nužno je da tvrtke počnu primjenjivati generička znanja upravljanja projektima, komunikacije s istraživačkim institutima te da razbiju strah od toga da su oni daleki i nedostupni. Istraživanje i razvoj je dvosmjerna ulica u kojoj i javni sektor mora otvoriti vrata, a država osigurati olakšanja na regulatornoj razini. 

Kako bi to država trebala omogućiti?
Regulativom, poticajima i olakšicama. Dobar dio novca EU namijenjen strukturnim fondovima bit će za jačanje istraživanja i razvoja i povezanosti formalne znanosti i kompanija. Kroz strukturne fondove od tvrtki će se pak očekivati daleko više. One će morati primjenjivati prave i formalne projektne metode, osnažiti generička znanja i morat će imati vlastitu strategiju i znati zašto ulaze u projekt.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe