Zahuktala se javna rasprava o mirovinskoj reformi, a u nju su se jučer uključila i sva četiri društva za upravljanje mirovinskim fondovima. Vladi su uputili tri ključne poruke – traže priznavanje tri četvrtine dodatka od 27 posto njihovim članovima, podizanje ograničenja za ulaganje u kompanije te privatizaciju državnih kompanija gdje nude zamjenu duga države za dionice čime bi se znatno rasteretile javne financije. 

Kako je istaknuo Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB-a i trenutni predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO), mirovinci smatraju da je pravično i njihovim članovima upisati dodatak od 27 posto.  "I oni uplaćuju 15 posto doprinosa za I. stup i imaju pravo na dodatak. Imamo prijedlog rješenja kako to financirati", istaknuo je Buk. Podsjetio je da su obvezni mirovinski fondovi svojim članovima zaradili 31 milijardu kuna, te da realni prinosi obveznih mirovinskih fondova spadaju među najviše u Europi pa i svijetu u zadnjih desetak godina  "Poručujem članovima neka pogledaju koliko novca imaju na svojim osobnim računima", istaknuo je Buk. Prezentaciju tog rješenja mirovinaca održao je Dubravko Štimac, čelni čovjek PBZ Croatia osiguranja.

Na početku je kazao kako im ministarstvo nije predstavilo nacrt izmjena zakona, pa se do sada ni nisu mogli uključiti u raspravu.  "Sada komuniciramo s ministarstvom, vrata nam nisu zatvorena", kaže Štimac. Mirovinci, razumljivo, ne podržavaju prijedlog ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića da članovi obveznih mirovinskih fondova mogu dobiti dodatak od 27 posto samo ako ušteđeni novac prenesu u proračun. UMFO predlaže da se i osiguranicima 2. stupa prizna pravo na dodatak na mirovinu, proporcionalno postotku uplata obveznih mirovinskih doprinosa. Konkretno, s obzirom da članovi 2. stupa uplaćuju tri četvrtine doprinosa u proračun, trebali bi dobiti i tri četvrtine tog dodatka.

Štimac je na izračunu 3-postotnog realnog godišnjeg prinosa mirovinskih fondova pokazao što se događa ako se taj njihov prijedlog ne usvoji. U tom slučaju akumulira se implicitni dug proračuna, odnosno buduće obveze države za isplatu mirovina, a taj bi dug do 2042. dosegnuo 111 milijardi kuna.  "To će biti dug naše djece. Ovo sugerira ili daljnji pad mirovina u budućnosti ili povećanje poreza da bi se  namaknuo novac za otplatu", kaže Štimac.

K tome, novčani tok proračuna nakon 2039. postaje negativan, istaknuo je Štimac. Prema vladinu prijedlogu, 2038. svim članovima će se isplatiti biti u 2. stupu i bez dodatka. S prijedlogom mirovinaca, to se odmah isplati svim članovima. Troškovi njihova prijedloga u idućoj bi godini iznosili 27 milijuna kuna, u 2020. se penju na 53 milijuna, godinu kasnije na 89 milijuna, a 2022. na 140 milijuna kuna. Nakon 2030. premašili bi milijardu kuna.

"Trošak je razumno mali da se izjednače prava", smatra Štimac. Predsjednik Uprave Raiffeisen društva Damir Grbavac istaknuo je kako su europski savjetnici pozitivno ocijenili njihov prijedlog i dodali kako država nužno mora štedjeti na drugim proračunskim stavkama.  Dio reforme, po mišljenju UMFO-a, trebalo bi biti i podizanje limita ulaganja obveznih mirovinskih fondova te da posljedično tome Vlada oslobodi imovinu i projekte u koji će fondovi moći ulagati. Ako bi mirovinski fondovi dobili mogućnost povećanog ulaganja u domaće gospodarstvo, korist bi bila višestruka, naglašavaju mirovinci.

Javni dug bi se mogao smanjiti za 5,3 posto BDP-a, trošak kamata za državu snizio bi se za 820 milijuna kuna godišnje, a otvorila bi se mogućnost daljnje dokapitalizacije i razvoja kompanija. Kako se moglo čuti, mirovinci nude princip "dug za dionice", odnosno da zauzvrat dionica kompanija koje država odluči privatizirati ponište obveznice koje trenutno drže. Dubravko Štimac kaže kako prijedlog o povećanju limita ulaganja ministarstvo namjerava prihvatiti. No, za koliko će se povećati limit, nije bilo moguće doznati. Neka ranija razmišljanja mirovinaca govorila su da bi bilo dobro da im se za kompanije uvrštene na Zagrebačkoj burzi omogući stjecanje i 100-postotnog udjela. 

Pavić odgovara:

Ne želimo sljedećim generacijama prebaciti dug
Pitanje dodatka od 27% je pitanje 40 milijardi kuna do 2040 godine, izjavio je u srijedu u Saboru ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. "Ova vlada je odgovorna i ne želi taj dug prebaciti na sljedeće generacije, već gledamo sve modele i želimo naći održiv način da to financiramo. A rješenje ide ka tome da budući umirovljenici imaju veće mirovine ili barem jednake sadašnjima", dodao je. Osvrnuo se i na podizanje granice za umirovljenje na 67 godina i nezadovoljstvo sindikata. "Većina će efektivno raditi između 61 i 65 godina zato što već sada postoji institut dugotrajnog osiguranika. Trenutno hrvatski umirovljenici imaju 30 godina staža u prosjeku, a Nijemci 37 godina i osam mjeseci i cilj je Vlade to produžiti prema 40 godina. Oni koji dosegnu 40 godina staža, moći će ranije u mirovinu", istaknuo je Pavić.