Hrvatska je i formalno izišla iz korektivnog mehanizma za prekomjerni proračunski manjak. Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU potvrdilo je prijedlog Europske komisije nakon što je deficit opće države lani sveden na rekordno niskih 0,8% BDP-a (uz snažan rast primarnog suficita), a usto je udio javnog duga smanjen za čak 2,6 bodova, s 86,3 na 83,7% BDP-a.

Izlaskom iz EDP procedure Hrvatska prelazi u režim preventivnog fiskalnog nadzora sukladno   Paktu o stabilnosti i rastu. Do 2020. cilj je uravnotežen proračun, tj. višak od 0,5% BDP-a, Ministar financija Zdravko Marić na sastanku ECOFIN-a naglasio je da Hrvatska ostaje predana daljnjem smanjenju javnog duga; cilj je da se do 2020. smanji za više od 10 postotnih bodova, na 72% BDP-a.

Uz niz mjera, uključujući i one strukturne prirode, s ciljem poticanja potencijala rasta u srednjem roku, oslonac smanjenja razine duga bit će i nastavak fiskalne konsolidacije, što pridonosi i smanjenju udjela kamata u rashodima. Konačno, treći oslonac je jača aktivacija državne imovine.

"Danas Hrvatska raste nešto iznad tri posto. U srednjem roku moramo osigurati održivost rasta, pa i više od tri posto, jer negdje na tim razinama počinje se generirati veća zaposlenost, a to je ono što Hrvatskoj najviše treba. Možemo govoriti o mirovinskom, zdravstvenom, socijalnom  sustavu, o demografiji, ali dugoročne rezultate ne možemo polučiti bez odgovarajuće razine gospodarskog rasta i zapošljavanja", kaže Marić.