Obrazovni sustav i tržište rada u Hrvatskoj ne koračaju ruku pod ruku. Mi i dalje značajna proračunska sredstva trošimo na školovanje mladeži za mnoga zanimanja koja u realnom gospodarstvu zapravo više ne postoje. Paralelno u školske programe još uvijek ne ugrađujemo specifična znanja i struke koje pak zahtijevaju nove tehnologije iznjedrene u tranzicijskom razdoblju.

Stoga je zadaća kako dva resorna ministarstva, rada i obrazovanja, tako i lokalne samouprave, ali i svih udruga poslodavaca i strukovnih grupacija da u partnerskom nastupu konačno iskreiraju reformu obrazovnog sustava, posebice onog strukovnog koji će odgovoriti stvarnim potrebama nacionalnog tržišta poruka je konferencije "Strukovno obrazovanje i garancija za mlade" održane u ponedjeljak u zagrebu u suorganizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Poslovnog dnevnika.  

Praksi dati prostor
"Broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj neće pasti ispod 200 tisuća, premda se može dogoditi da nam u narednom razdoblju bruto društveni proizvod raste i po visokim stopama, sve dok ne provedemo radikalni zaokret u obrazovnom sustavu. Ugledajmo se na praksu koju provode Austrija i Njemačka gdje u srednjim strukovnim školama polaznici tek 20 posto satnice odrađuju kroz nastavu, a 80 posto kroz praktičnu obuku kod konkretnih poslodavaca s kojima imaju i ugovor o radu i zbog toga se u registrima vode kao zaposleni," naglasila je Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava.

Praktičnu obuku na svim razinama obrazovnog sustava aktivno njeguju sve razvijene države, kada bismo i mi u našem obrazovnom sustavu naglasak stavili na praksu stručno osposobljavanje postalo bi nepotrebno, ustvrdila je Dalić. Ona osobno, navela je riječ mobilnost ne gleda kao pripravnost nezaposlenih da zbog dobivanja posla promijene mjesto boravka. Mobilnost je za nju, pojasnila je, spremnost na kontinuirano učenje i stjecanje vještina koje mogu biti od koristi ostane li možda neka osoba bez posla. Na tu temu, ilustrirala je, može svjedočiti i kroz osobno iskustvo, kao politologinja proteklih je godina radni staž stjecala na desetak vrlo različitih poslova.

Reforma u pripremi
Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić iznio je podatak da 290 strukovnih škola trenutno pohađa 122.782 učenika, što je 70 posto od ukupna broja svih srednjoškolaca. Od onih koji završe četvorogodišnji strukovni program čak 78,08 posto potom uspješno položi i državnu maturu, a gotovo 61 posto njih nastavi školavanje upisom nekog od studija na visokim učilištima.  "Strukovno obrazovanje je zahtjevno i iznimno skupo, teško je pratiti trendove.

Međutim, nije da nije bilo inicijative, upravo su strukovne škole najaktivnije u povlačenju sredstava iz strukturnih fondova Europske unije, pa su tako unatrag pet godina kroz brojne projekte ukupno uzele i investirale u vlastite laboratorije i radionice oko 150 milijuna kuna. Veliki problem je što strategija o razvoju srednjoškolskog obrazovnog sustava iako govori o nužnosti snažnijeg povezivanja i partnerstva strukovnog obrazovanja sa stavrnim potrebama tržišta rada takav model još uvijek u praksi nije zaživio," kazao je Živčić.

Monika Vričko iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta najavila je pak kako "postoji namjera da se strukovno obrazovanje konačno reformira u potpuno novim okvirima", no u kojem bi roku mogao biti realiziran taj projekt nažalost još uvijek ostaje nepoznato. Raspravlja se, pojasnila je, o modelu po kojemu se učenici u srednju školu više ne bi upisivali za određena konkretna zanimanja nego da tijekom prve dvije ili tri školske godine imaju uglavnom predmete iz općeg te samo dijela stručnog programa, a da se u završnoj godini profiliraju i usmjere u specifičnosti svakog pojedinog zanimanja.

Lokalna uprava
"Vodoinstalater i instalater centralnih grijanja doista ne trebaju odvojene školske programe kroz sve godine školovanja kako se to danas realizira u našem obrazovnom sustavu," ilustrirala je kratko Vričko dodavši kako će prvi iskorak u reformiranju strukovnog školstva biti senzibiliziranje javnosti. Prozvala je lokalnu samoupravu koja bi žurnije morala intervenirati u izmjenama upisnih kvota za cjelovito srednjoškolsko obrazovanje, postavljajući ih primjereno zahtjevima okruženja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

I Dalić je podsjetila kako je potrošeno više od deset milijuna kuna novca iz fondova EU za jačanje lokalnog partnerstva s ciljem razvoja ljudskih potencijala usklađenih s potrebama lokalnog tržišta rada. Svaka županija ima definiran tim i projekt, morale bi jednom godišnje analizirati postignuto, no podataka baš i nema, zaključila je. Živčić se osvrnuo na činjenicu kako se u javnosti najčešće proziva obrazovni sustav kao krivac za neusklađenost programa obrazovanja s potrebama tržišta rada.

"Obrazovni sektor dužan je dati okvir obrazovnog programa, ali ne i definirati dugoročne potrebe gospodarstva, to je ipak zadaća lokalnih vlasti i poduzetnika," kazao je.Promjene se događaju ali sporim tempom, potvrda za to su top pet studija po izboru ovogodišnjih maturanata: elektrotehnika, medicina, poslovna ekonomija, farmacija i logopedija, izneseno je na konferenciji.

Izjave sudionika:

Mobilnost je spremnost na kontinuirano učenje i stjecanje vještina koje mogu biti od koristi ostane li možda neka osoba bez posla
Tatjana Dalić, Ministarstvo rada

Strukovno obrazovanje je iznimno skupo, ali upravo su strukovne škole najaktivnije u povlačenju sredstava iz fondova Eu
Mile Živčić, Agencija za strukovno obrazovanje

Postoji ozbiljna namjera na razini države da se strukovno obrazovanje konačno reformira u potpuno novim okvirima
Monika Vričko, Ministarstvo obrazovanja