Okupiti u klaster 200 proizvođača koji će godišnje proizvesti 400.000 svinja što bi donijelo ukupan profit u protuvrijednosti od oko 50 milijuna eura, projekt je koji namjerava pokrenuti Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc, koji je svojedobno bio državni tajnik za poljoprivredu te je u koncernu Agrokor obnašao više dužnosti vezanih uz poljoprivredu i stočarstvo.

"Hrvatska je ne tako davno godišnje proizvodila 2,5 milijuna svinja. Imamo znanje i tehnologiju, dovoljno vlastite stočne hrane i ne vidim razloga zašto ne bismo uspjeli ne samo vratiti nego i povećati nekadašnji broj tovljenika", odgovara Kuterovac na upit mogu li hrvatski svinjogojci biti cjenovno konkurentni farmerima iz Danske, Njemačke ili Austrije s obzirom da svinjetina na europskom tržištu nikada nije bila jeftinija nego ove godine, što je uzrokovao ruski embargo na uvoz hrane iz Europske unije. Prvi projekt već je pokrenut, riječ je o farmi za proizvodnju prasadi kapaciteta 6000 krmača, najavljuje Kuterovac i navodi kako će daljnji rasplet ove inicijative ipak biti ovisan o kalendaru povlačenja sredstava iz fonda za ruralni razvoj.

Zadovoljan je, iznosi, već je izazvao veliki interes svinjogojaca u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji koje su tradicionalno najveći proizvođači, a drže trećinu od ukupna godišnjeg tova svinja. Uvjeren je da problema s plasmanom neće biti. Nada se kako će Program ruralnog razvoja, čije je usvajanje u velikom zakašnjenju, ipak u 2015. biti u provedbi te omogućiti izgradnju novih svinjogojskih farmi."Mi bi drage volje otkupili sve butove od svinja s domaćih farmi za proizvodnju pršuta međutim, istodobno moraju biti zadovoljena dva uvjeta. To su cijena i činjenica da netko mora zbrinuti ostatak mesa koji nama ne treba. Nažalost, upravo na tom detalju za sada se lome svi razgovori", kaže direktor klastera Hrvatski pršut Ante Madir.

Unatrag dvije-tri godine održani su brojni susreti svinjogojaca i pršutara, bilo je uključeno i Ministarstvo poljoprivrede. No, dalje od samih razgovora, iznosi Madir, nije se odmaklo. "Vrtimo se u krug kao pas koji pokušava zubima uhvatiti svoj rep i nikako mu to ne uspijeva", slikovit je Madir. Nestao je veliki broj i klaonica i tvrtki iz mesoprerađivačke industrije, nitko ne iskazuje interes za preraditi višak mesa, zato pršutari uvoze butove i uvozit će ih dok se taj problem ne riješi.