Europske cijene prirodnog plina u četvrtak su naglo skočile, potaknute dramatičnim vijestima s Bliskog istoka koje su ponovno otvorile pitanja stabilnosti globalne opskrbe. Referentni terminski ugovori u četvrtak ujutro skočili su i do 35 posto, na više od 55 eura po megavatsatu. Glavni okidač nervoze na tržištu je oštećenje najvećeg svjetskog postrojenja za izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), katarskog Ras Laffana koji osigurava petinu globalne ponude.

Nizozemski TTF, ključni referentni pokazatelj za formiranje cijena plina u Europi, u četvrtak je zabilježio snažan skok. Terminski ugovori za travanj porasli su oko 29 posto u odnosu na kraj veljače, dosegnuvši razine tik ispod 70 eura po megavatsatu.

Budući da se kretanja na TTF-u prelijevaju na dugoročne ugovore, maloprodajne tarife i industrijske nabavne cijene diljem kontinenta, ovaj rast ima izravne posljedice za europsko gospodarstvo. Analitičari S&P Global Platts napominju da su to razine viđene posljednji put tijekom energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu.

„Zbog velike ovisnosti o uvozu, cijene u Hrvatskoj direktno ovise o cijenama na međunarodnom tržištu. S druge strane, cijene plina za kućanstva su regulirane. Intencija EU-a i Hrvatske jest smanjiti ovisnost o uvozu općenito svih energenata pa i prirodnog plina. To se jedino može kroz povećanje vlastite proizvodnje (obnovljivi izvori i nuklearna energija) i utjecajem na smanjenje potrošnje energije. To je sve, naravno, dugoročno. Kratkoročno se ovakvi „šokovi“ mogu jedino ublažiti kroz određene mjere koje provodi Vlada”, kažu u Energetskom institutu Hrvoje Požar podsjećajući da je odluka o subvencioniranju dijela krajnje cijene plinom za kućanstva na snazi do kraja ožujka ove godine.

Prema analizi britanske banke HSBC Holdings, trenutačni šok nije kratkog daha. Cijene europskog plina mogle bi biti i do 40 posto više od ranije prognoziranih, a povišena razina mogla bi se zadržati sve do 2027. Tržište tako u cijenu ugrađuje ne samo trenutačni poremećaj, već i očekivanje dugotrajnije strukturne napetosti u globalnoj opskrbi.

Problem je tim veći što Europa u ovaj novi udar ulazi s ispražnjenim skladištima. Prema platformi AGSI, 17. ožujka bila su popunjena tek 28,93 posto, naspram 34,47 posto u isto vrijeme prošle godine. To znači da će tijekom ljeta europski kupci morati agresivnije kupovati LNG na svjetskom tržištu kako bi napunili zalihe za sljedeću sezonu grijanja, u izravnom natjecanju s azijskim kupcima za ograničene količine.

Iako Europa izravno iz Katara uvozi tek oko 10 posto svoje opskrbe, njezina ovisnost o globalnom LNG tržištu čini je ekstremno ranjivom na svako poskupljenje koje diktira azijska potražnja. Na političkoj razini Bruxelles pokušava amortizirati udar kombinacijom regulacije i tržišnih signala. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog je tjedna predložila mehanizme za ograničavanje cijena energije, uključujući prirodni plin.

No analitičari upozoravaju da bi administrativno ograničavanje cijena moglo presjeći upravo onu vezu koja Europi treba – sposobnost da ponudi dovoljnu premiju kako bi privukla LNG terete s globalnog tržišta.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu

Podsjećaju i da je mehanizam korekcije tržišta, uveden 2023. nakon prethodnog plinskog šoka, ostao mrtvo slovo na papiru jer nikada nije aktiviran tijekom cijelog razdoblja važenja.

Dok se regulatori dvoume između zaštite potrošača i očuvanja tržišnih signala, cijene na burzama već ispisuju novu računicu za europsku industriju i građane. S obzirom na prazna skladišta, rastuću konkurenciju Azije i krhku sigurnost opskrbe iz ključnih LNG čvorišta, malo je analitičara koji trenutno računaju na brzo spuštanje plinskih cijena prema razinama prije krize.