Cijene nafte na svjetskim tržištima nezaustavljivo rastu, a u četvrtak je barel dosegnuo vrijednost od čak 135 dolara. Za usporedbu, u svibnju prošle godine sirova nafta stajala je svega 55,43 dolara.

Na najnoviji skok cijene odrazilo se iznenađujuće izvješće američke vlade o smanjenju tamošnjih zaliha sirove nafte, što je dodatno potpirilo strah od pritiska na ponudu. Naime, prema najnovijim podacima zalihe su u SAD-u zabilježile najveći pad u posljednja četiri mjeseca, odnosno smanjile su se za 5,32 milijuna, na ukupno 320,4 milijuna barela. Gotovo istodobno dolar je pao na najnižu razinu u odnosu na euro u posljednjih mjesec dana, i to kao posljedica izvješća američke središnje banke koja je smanjila prognoze za ovogodišnji gospodarski rast u SAD-u te upozorila na izgledni rast nezaposlenosti. Time su smanjeni izgledi za povećanje američkih kamatnih stopa do kraja godine i time jačanje dolara u odnosu na euro i druge valute. Pad vrijednosti dolara nanovo je potaknuo ulagače na kupnju, sada jeftnije nafte, gledano iz kuta onih koji raspolažu ostalim valutama. U New Yorku je tako u četvrtak barel nafte dosegnuo razinu od 135,09 dolara, dok je u Londonu nafta tipa Brent postigla vrijednost od 134,44 dolara. Strani analitičari ostali su zatečeni vijestima iz SAD-a, ponajprije onima vezanim uz pad zaliha. U ovom trenutku jedino što stručnjaci upozoravaju je da možemo očekivati nastavak trenda. Tako su, primjerice, ugovori za isporuku nafte u prosincu 2016. godine u srijedu plaćeni po cijeni od 142 dolara, što je samo pokazatelj kako bi problemi s ponudom mogli trajati godinama. Investicijska banka Goldman Sachs objavila je procjenu prema kojoj će prosječna cijene nafte u drugoj polovici ove godine biti 141 dolar za barel, dok bi 200 dolara za barel nafta mogla prijeći 2010. godine. Istodobno se nastavljaju rasprave utječu li na skok cijene špekulanti ili naprosto nedostatak ponude zbog rastuće potražnje.