Cijene goriva u Hrvatskoj padaju četvrti tjedan za redom. Tako je prema podacima portala cijenegoriva.info, litra eurosupera 95 jučer pojeftinila za 20 lipa, a litra eurodizela za 13 lipa. Cijena eurosupera je u četiri tjedna pala za 75 lipa, eurodizela 62 lipe.

Za punjenje spremnika od 50 litara eurosupera tako je sad potrebno izdvojiti 37,5 kuna manje nego prije četiri tjedna dok je isti spremnik eurdizela jeftiniji 31 kunu.

Manji troškovi za gorivo posljedica su pada cijena derivata na Mediteranskom tržištu odnosno sve jeftinije sirove nafte na svjetskom tržištu. Cijena nafte na globalnoj razini je u padu još od rujna prošle godine. Otad do danas se strmoglavila sa 100 dolara na ispod 50 dolara po barelu. U svibnju i lipnju ove godine doduše nakratko je iznosila 60 dolara po barela, no nakon toga je opet uslijedio pad. A cijena nafte pada jer se njena proizvodnja povećava unatoč stagnaciji potražnje za njom.

Sjedinjene Američke Države tako su, piše New York Times, udvostručile svoju proizvodnju nafte u zadnjih šest godina pa su izvoznici crnog zlata u tu zemlju morali naći druga tržišta. Tako se sad saudijska, nigerijska i alžirska nafta bore za kupce na azijskom tržištu pa su proizvođači prisiljeni rušiti cijene. Usto, raste i izvoz kanadske i iračke nafte.

S druge strane, negativan utjecaj pada cijene nafte već osjećaju neke zemlje izvoznice te sirovine poput Norveške u kojoj je primjerice stopa nezaposlenosti skočila na 4,3 posto, što je najviše u zadnjih 11 godina.

Usto, analitičari procjenjuju da bi neke države poput Venezuele, Irana, Nigerije, 
Ekvadora, Brazila i Rusije zbog pada cijena nafte osim ekonomskih posljedice mogle imati i političke turbulencije.

O sve nižim cijenama nafte na svjetskom tržištu razgovarali smo s Igorom Dekanićem, profesorom na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu.

Zašto pada cijena nafte?

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju

Na naftnom tržištu postoji višak ponude i stagnacija potražnje. A do viška ponude dolazi jer se na globalnoj razini vjerojatno odvija geopolitička igra koju je teško dokazati ili će se moći dokazati za 30-ak godina, kad se otvore arhive koje su sad tajne.

Do viška ponude je došlo na poticaj Saudijske Arabije, kao najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja je zadržala iste količine proizvodnje još od prošle jeseni iako cijene padaju.

Koji je interes Saudijske Arabije u tome?

Ako je Saudijska Arabija u to krenula u dogovoru sa SAD-om, kako bi se padom cijene nafte oslabila Rusija zbog ukrajinske krize, sad iskorištava priliku i niskim cijenama miče s tržišta buduće konukrente.

Svaka takva akcija donosi i velike gubitke za Saudijsku Arabiju jer nije isto prodavati 400 milijuna tona nafte za 100 dolara ili za 50 dolara po barelu, no ona ima financijsku snagu zbog koje to sebi može priuštiti. No, tako niske cijene nafte su pogodile i američke kompanije koje crpe naftu iz nekonvencionalnih izvora pa su one već srezale ulaganja za 200 milijardi dolara.

“Servisne i bušaće kompanije, pa najveće naftne tvrtke poput Exxona, Totala ili Chevrona, krenule su i s otpuštanjem radnika.

Zašto je došlo do stagnacije potražnje nafte?

U Europi politika smanjenja potrošnje energije očito daje razultate. U EU je ta potrošnja sad manja 12 posto nego prije 10 godina. To je rezultat i tehnološkog razvoja jer automobili troše sve manje goriva, moderni zrakoplovi također, brodovi. Sve je to dovelo do usporene potražnje. No, niska cijena nafte negativno bi mogla utjecati na ulaganja u obnovljive izvore energije kao što se to dogodilo 1986., kad je cijena nafte pala i zadržala se na niskim razinama u sljedećih 20 godina.

Očekujete li daljni pad cijene nafte?

Cijena od 40 dolara po barelu granica je ispod koje neće padati jer bi to bila neracionalna cijena. Čim u Europi cijena padne na 50 dolara i u SAD-u na 45 dolara, počinje djelovati zakon ponude i potražnje te oni koji imaju kapacitete krenu s kupnjom nafte i njezinim skladištenjem i tako se cijena opet oporavlja. Cijena će se sigurno vratiti iznad 100 dolara, samo je pitanje kad, za godinu, dvije ili tri. U svijetu će se, naime, sve više trošiti goriva, proizvodnja automobila raste, kao i tenkova i oklopnih vozila, jer će stalno biti ratova, a potrošnja nafte pogotovo će rasti u zemljama u razvoju.