ING-GRAD, nova zvijezda Zagrebačke burze kojoj je dionica nakon uspješne inicijalne javne ponude u ožujku ove godine do danas skočila oko 26 posto, u devet mjeseci 2025. ostvario je 119 milijuna eura poslovnih prihoda, što je čak gotovo 36 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Ta je građevinska tvrtka imala i najveću dobit od domaćih građevinara u 2024. godini.

Po prihodima branšu i dalje predvodi Kamgrad, ali su lani blago potonuli u odnosu na godinu ranije, dok im je dobit pretrpjela ozbiljan udarac i pala više od 60 posto. ING-GRAD je lani ostvario 131,3 milijuna eura prihoda, uz bruto maržu od15,66 posto, prema podacima Fine.

”Ovogodišnje treće tromjesečje obilježila je zadovoljavajuća dinamika izvođenja radova, a jednako je solidan bio i obujam aktivnosti na infrastrukturnim i javnim projektima. Uspješno smo proširili portfelj ugovorenih poslova, što nam osigurava visoku popunjenost kapaciteta i stabilnost poslovanja u narednom razdoblju”, izjavio je Branislav Brizar, predsjednik Uprave kompanije.

Deset vodećih

Građevinski sektor u Hrvatskoj već je nekoliko godina u procvatu zahvaljujući prije svega izgradnji i obnovi velikih infrastrukturnih projekata, dok se tržište nekretnina usporava, o čemu smo nedavno pisali. Vrijednost izvršenih radova lani snažno je porasla u usporedbi s 2023., s 5,4 na 6,1 milijardu eura (za 12 posto). U prvih osam mjeseci ove godine zabilježen je dodatni skok od 6,6 posto, dok je broj građevinskih dozvola u istom razdoblju usporio za 2,3 posto.

Deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti izgradnje stambenih i nestambenih zgrada – Kamgrad, Strabag, Radnik, ING-GRAD, GIP Pionir, Projektgradnja plus, Lavčević, Zagreb Montaža, AB gradnja i Mešić Com – lani je ostvarilo ukupno oko 1,2 milijarde eura prihoda, 8,3 posto više nego u 2023. Njihova dobit prije oporezivanja u 2024. iznosila je 70,3 milijuna eura, što je čak 24,1 posto manje nego u 2023., prema podacima Fine i izračunima Gorana Buturca s Ekonomskog instituta, Zagreb.

Usporedno sa smanjenjem dobiti smanjile su se i bruto marža 10 najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki te profitabilnost imovine – bruto marža smanjena za 5,4 posto, a profitabilnost imovine za 37,3 posto, pokazala je najnovija Buturčeva analiza građevinskog sektora.

”Ovaj sektor u prosjeku ima mnogo veći značaj za gospodarstva ‘novih’ članica EU-27 u odnosu na ‘stare’ članice. To se dijelom može objasniti dostignutim stupnjem razvoja, pri čemu u većini starih zemalja članica drugi gospodarski sektori imaju mnogo veći značaj za ukupno gospodarstvo u odnosu na građevinarstvo”, kaže Buturac.

Udio građevinarstva u BDP-u u novim članicama EU-27 u prosjeku iznosi 5,7 posto, a u starim članicama 4,5 posto. Na razini cijele EU Hrvatska je s 6,4 posto četvrta, iza Slovačke, Rumunjske i Litve.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Na financijske rezultate domaćih građevinskih kompanija značajno je utjecao rast cijena građevnog materijala do kojeg je došlo zbog povećanja cijena na razini ukupnog gospodarstva, ali i rast građevinske aktivnosti. Prosječna cijena građevnog materijala u razdoblju od siječanja do kolovoza ove godine bila je veća za 4,1 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Istovremeno, proizvođačke cijene ukupne industrije u prosjeku su se povećale za 0,6 posto.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine sektora prošle se godine smanjio za 12,1 posto na međugodišnjoj razini. Istovremeno, zaduženost se povećala, a likvidnost pogoršala. Koeficijent zaduženosti se povećao za 19,7 posto, dok se koeficijent tekuće likvidnosti smanjio za 18,5 posto. “Unatoč tim negativnim tendencijama, zaduženost i likvidnost se i dalje nalaze u ekonomski opravdanim i prihvatljivim okvirima”, kaže Buturac.

Plaće rastu, ali zaostaju

Iako plaće u građevinarstvu evidentno rastu i dalje zaostaju za prosjekom gospodarstva. U razdoblju od siječnja do srpnja 2025. prosječna neto plaća u građevinskom sektoru bila je manja za 19,6 posto u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj. Upada u oči da ‘stare’ članice EU-27 uspijevaju s manjim brojem zaposlenih realizirati znatno veću dodanu vrijednost sektora u odnosu na ‘nove’.

Po udjelu građevinarstva u ukupnoj zaposlenosti Hrvatska je s 8,6 posto također četvrta u EU, iza Rumunjske, Luksemburga i Cipra. Prosječna dodana vrijednost po zaposlenom u ‘starim’ članicama EU-27 lani je iznosila 71.127 eura, a u novim članicama 37.753 eura. Relativno najveću dodanu vrijednost po zaposlenom ostvaruje Belgija sa 100.283 eura. Slijede je Nizozemska, u kojoj je dodana vrijednost po zaposlenom 89.732 eura, i Austrija s 88.818 eura, otkriva analiza EIZ-a.

Među novijim zemljama članicama EU-27 najveću dodanu vrijednost građevinarstva po zaposlenom ima Slovačka s 53.584 eura. Slijede je Slovenija s 45.954 eura i Litva s 42.546 eura. U usporedbi s drugim novijim članicama, Hrvatska se s ostvarenih 35.541 eura nalazi znatno ispod prosjeka EU-27 zemalja.

Pokazalo se da ni ovogodišnji rast broja zaposlenih do kojeg je došlo prije svega zbog uvoza strane radne snage nije bio popraćen odgovarajućim rastom građevinske aktivnosti. Konačni rezultat je pad produktivnosti tog sektora.

”Pad produktivnosti građevinskog sektora sugerira kako bi nastavak procesa odljeva kvalificirane radne snage iz Hrvatske mogao postati jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika u realizaciji snažnijeg zamaha građevinske aktivnosti u narednom razdoblju”, upozorava Buturac.