Iako su planovi energetske tranzicije Europske unije vrlo ambiciozni, činjenica je da dobar dio zemalja na prvo mjesto stavlja vlastite ekonomske i energetske interese, a tek onda EU strategije i direktive.

Primjer za to je i analiza Solar Power Europe prema kojoj je samo 12 od 27 država članica EU predalo svoje revidirane Nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) Europskoj komisiji.

Prosječno, zemlje su povećale svoje ciljeve u iskorištavanju energije sunca u prosjeku za oko 63%, povećavajući ukupni cilj EU-a za daljnjih 90 GW, čime je ukupni cilj dostigao 425 GW solarnog kapaciteta do 2030. Hrvatska je u novom NECP-u svoj cilj prilično konzervativno povećala za 25% na samo 1 GW solarnog kapaciteta. To je otprilike četiri puta manje od ciljeva Rumunjske.

Najveći cilj postavila Italija

Najveći napredak očekuje jedna zemlja na sjeveru kontinenta. Prema kalkulacijama SolarPower Europe, Litva je povećala svoj cilj za 508% u usporedbi s prethodnim NECP-om na 5,1 GW. Finska, Portugal, Slovenija (3,5 GW) i Švedska više su nego udvostručile prethodne ciljeve, dok je Španjolska povećala svoj cilj za 94%.

Prema posljednjim dostupnim podacima, četiri zemlje EU-a već su postigle ciljeve za 2030. godinu, 19 zemalja će vjerojatno postići svoj cilj u sljedećih pet godina, a četiri zemlje (Italija, Litva, Portugal i Slovenija) vjerojatno će postići ciljeve između 2028. i 2030. godine – Nizozemska (2024.), Cipar i Švedska (2025.), Hrvatska, Finska i Španjolska (2026.) te Danska i Luksemburg (2027.) dosegnut će svoje nove ciljeve solarnog kapaciteta za 2030. najmanje tri godine ranije.

Među zemljama koje su ažurirale svoje NECP-ove, Italija je postavila najveći cilj, točnije 79 GW solarnih kapaciteta ili 55 posto više nego u prvom planu. Ipak, Njemačka je već imala viši cilj (98 GW) prije revizije NECP-a. No, procjenjuje se da će trenutni cilj biti dostignut 2025. Cipar ima za cilj doseći 900 MW, a očekuje se da će Grčka sljedeće godine dostići svoj stari cilj od 7,7 GW solarnih kapaciteta.

U revidiranom NEPN-u cilj je podignut na 14,1 GW. Također se očekuje da će Bugarska dosegnuti početnu granicu od 3,2 GW 2024. Rumunjska je 2019. planirala povećati ukupni kapacitet solarne energije na 5,1 GW, a podaci analize pokazali su da je na putu da postigne taj cilj 2025.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Estonija, Irska, Latvija i Poljska već su ispunile svoje solarne ciljeve, ali ti su ciljevi postavljeni u prvom NECP-u usvojenom 2019. Od oko 208 GW instaliranog kapaciteta danas, prema posljednjim dostupnim ciljevima, zemlje EU-a ciljaju na 425 GW solarnog kapaciteta do kraja desetljeća.

Europska komisija postavila je cilj od 750 GW do iste godine, čime bi kapacitet u EU premašio službeni cilj do 2030. za više od 150 GW. Modeliranje trenutačnih trendova postavljanja pokazuje da stvarnost već premašuje ovu razinu ambicija. Najnovije istraživanje SolarPower Europe predviđa najvjerojatniji scenarij, a to je da će do 2030. godine u EU biti instalirano više od 900 GW solarnih kapaciteta.

Priprema za realnost

Iz SolarPower Europe ističu kako njihova analiza otkriva da se način na koji vlade razmišljaju o solarnoj energiji definitivno promijenio. Raffaele Rossi, voditelj tržišnih istraživanja u SolarPower Europe, istaknuo je da i ova analiza otkriva da se način na koji vlade razmišljaju o solarnoj energiji definitivno promijenio.

“Stvari napreduju, ali ambicije još nedostaju. Mrežni operateri, građani, tvrtke i dobavljači energije moraju se pripremiti za realnost solarnog i obnovljivog energetskog sustava”, kazao je Rossi