Najmanje 200 milijuna kuna godišnje od turizma utrže četiri hrvatska grada, Zagreb, Poreč, Split i Dubrovnik, s tim da polovica ovog iznosa ide u Zagreb i Dubrovnik.

Dubrovnik pritom najviše prihoda ostvaruje od naplate posjeta dubrovačkim zidinama, Zagreb najviše ima od poreza na potrošnju od ugostiteljskih objekata i najma javnih prostora, Split također od ugostitelja, dok Poreč najveći iznos utrži od zakupa terasa i štandova. Analizu smo napravili na temelju prikupljenih podataka iz četiri vodeće turističke destinacije koje su lani imale ukupno 10 milijuna noćenja. Naime, službene brojke o prihodima od turizma po destinacijama ne postoje jer se još uvijek nisu definirali jedinstveni kriteriji na temelju kojih bi se mogle provoditi analize i usporedbe. Također, iako Hrvatska narodna banka objavljuje ukupan iznos prihoda od stranih gostiju, ne postoje službene brojke o prihodima po pojedinim segmentima turizma ni smještaja, već se i to bazira na analizama pojedinaca na temelju različitih parametara.

Iako su prihodi u turizmu kompleksniji od dostupnih brojki, iz Gradova smo tražili podatke poput prihoda od poreza na potrošnju, boravišne pristojbe, najma terasa i ostalih javnih površina, naknada za autobuse koje uzimaju neke obalne destinacije, ili pak naknada od korištenja pomorskog dobra.  Poreč je jedini grad iz naše ankete u kojem jasno definiraju da turizam čini oko 14 posto ukupnog prihoda Grada. Poreč je prema računici Grada lani ostvario oko 18,7 milijuna kuna od turizma, a do kraja kolovoza 2017. dosegnuli su 14 milijuna kuna prihoda, iako ta brojka se treba uzeti s rezervom jer su neki iznosi vezani uz kvartale, poput boravišne pristojbe.  "I ove godine Poreč je potvrdio svoj status 'šampiona turizma' ne samo u Istri, već i na razini cijele zemlje. Već na početku sezone izvijestili smo o znatnom porastu broja gostiju i prihoda od turizma za razliku od proteklih godina.

U gradu konstantno radimo na tome da zadržimo kvalitetu ponude ali i da stvaramo nove sadržaje i perspektive za turizam. Podaci od ove godine pokazuju nove rekorde prema kojima je Poreč čak 21 dan ranije nego lani, premašio 3 milijuna noćenja", otkrivaju u Poreču, koji je iza Rovinja najprometnija istarska destinacija. Poreč u turistički prihod ubraja i porez na kuće za odmor od kojeg su lani imali 2,45 milijuna kuna prihoda, od zakupa terasa i štandova ostvarili su 8,4 milijuna kuna prihoda, a 2,9 milijuna kuna imali su od boravišne pristojbe, što je oko jedne kune po noćenju. Od koncesija i pomorskog dobra ubrali su ukupno 1,3 milijuna kuna.  Zagreb je pak od poreza i prireza za korištenje javnih prostora lani imao 27,4 milijuna kuna prihoda, samo od zakupa terasa utržili su 12 milijuna kuna, a od naknade za koncesiju Zračne luke imali su 12,3 milijuna kuna.

Najveći iznos koji se može povezati s turizmom sakupljen je od poreza na potrošnju (22,7 mil. kn), dok je od boravišne pristojbe u gradsku blagajnu otišlo 2,1 milijun kuna. Inače, Zagreb je lani imao ukupno 1,8 milijun noćenja.  U Splitu su vrlo oprezni kad su u pitanju turistički prihodi gradskog proračuna, i smatraju da se tu mogu promatrati samo porez na potrošnju i boravišna pristojba.

"Naime, ostali prihodi ne ovise o broju turista, jer im je obveza utvrđena na godišnjoj razini, odnosno ista im je mjesečna obveza neovisno od toga koliki je broj turista. Također, kod zakupa javnih površina (terase i štandovi) obveznici plaćaju zakup po metru kvadratnom, pa ne možemo definirati koliki je broj turista", pojašnjavaju iz Splita koji je lani od poreza na potrošnju imao 9,5 milijuna kuna, a do 31. kolovoza ove godine već 7 milijuna kuna. Dinamika naplate potvrđuje sezonalnost, pa je tako u siječnju prošle godine od poreza na potrošnju pića utrženo 410 tisuća kuna, a u kolovozu 1,6 milijuna kuna, a zanimljivo je da je potrošnja u ugostiteljskim objektima u Splitu lani bila bolja u rujnu (1,7 mil. kn porez na potrošnju) nego u srpnju (tek 875 tisuća).  

Podaci o porezu na potrošnju pokazuju da će 2017. godina biti uspješnija za Split, u srpnju su od potrošnje pića imali 1,14 mil. kuna poreza, u kolovozu čak 2,2 milijuna kuna. Lanjski prihod od boravišne pristojbe u Splitu je iznosio 1,7 milijun kuna, na isto toliko noćenja, dok je do kraja kolovoza ove godine naplaćeno 1,4 milijuna kuna. U Dubrovniku pak napominju da se svi prihodi koje su nam pobrojali mogu smatrati prihodima od turizma, osim prihoda od poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića koji su to značajnim dijelom, ali ne u cijelosti. "Prihodi od najma javnih površina također su najvećim dijelom vezani uz turizam, iako ne u cijelosti. Budući da je nemoguće točno raščlaniti pojedine izvore prihoda na izravne prihode od turizma i one koji to nisu, navedeni podaci ovdje izneseni su okvirni i ne moraju biti potpuno točni", pojašnjavaju nam iz Dubrovnika.

Nekoliko najjačih stavki u dubrovačkom budžetu međutim može se izravno povezati s turističkim prihodom, kao što su prihodi od zidina koje su Gradu lani donijele skoro 43 milijuna kuna samo od naplate ulaznica. Od ulaznica u Muzeje Dubrovnik je lani utržio 8,8 milijuna kuna, 14,5 milijuna kuna dobili su od Dubrovačke kartice, a 10,5 milijuna kuna od zaustavljanja turističkih autobusa koji prolaze Pilama odnosno prilaze staroj jezgri. Ako se i izostave prihodi od pomorskog dobra ili najma javnih površina, Dubrovnik je lani samo od turizma imao prihod od najmanje 80 milijuna kuna, što je oko šestine ukupnog gradskog budžeta. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’