Kosturi iz ormara: CERP želi rasplesti prastari slučaj i omogućiti prodaju

Autor: Marija Brnić , 20. prosinac 2022. u 22:00
Tvrtka koja se bavi poslovima ispitivanja sigurnosti od požara i zaštitom na radu/Shutterstock

I nakon četvrt stoljeća vuku se sapunice iz pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća.

Niti nakon četvrt stoljeća ne prestaju iskakati kosturi iz pretvorbenih i privatizacijskih procesa nekadašnjih društvenih poduzeća.

Najnoviji je slučaj Instituta za sigurnost Zagreb, široj javnosti malo poznatoj tvrtki iz državnog većinskog portfelja, a za koju je za svojoj zadnjoj sjednici Upravno vijeće CERP-a zaključilo da će pokrenuti postupak stavljanja van snage odluke Vlade o izuzimanju od prodaje dionica ove tvrtke.

Točnije, prijedlog o skidanju rezervacija pokrenut će prema aktualnoj Vladi, a zatražit će da se stavljanje izvan snage odluke koju je o dionicama ove tvrtke još polovicom prosinca 1999. usvojila Vlada na čelu sa Zlatkom Matešom.

Kronologija zavrzlame
Samu odluku potpisuje tadašnji potpredsjednik Vlade Borislav Škegro, a njome se obvezuje HFP da od prodaje izuzme 50 posto dionica Instituta za sigurnost, te ih prenese Zavodu za istraživanje i razvoj sigurnosti (ZIRS), s ciljem, kako se navodi u odluci, osiguravanja zamjenskog prostora i oslobađanja prostora za Hrvatske studije.

Sam prijenos trebao je biti realiziran nakon što Republika Hrvatska koju zastupa Državno pravobraniteljstvo (današnji DORH), u sudskom sporu kojeg vodi na zagrebačkom općinskom sudu prizna Institutu za sigurnost pravo na vlasništvo i izda tabularnu ispravu za poslovne prostore na pet kućnih brojeva u prizemlju u Čakovečkoj ulici na zagrebačkoj Trešnjevci. No, iz kasnije prepiske doznaje se da HFP-u nije jasna spomenuta odluka i njezin smisao, a 2006., u mandatu predsjednika Grge Ivezića, na zahtjev Instituta, HFP od Vlade službeno traži da se odluka iz 1999. poništi.

Među ostalim, Institut za sigurnost proces pretvorbe prošao je tek 1998., a iz te faze ostala je zabilježba na gotovo cjelokupan iznos dionica, točnije raspoloživo je bilo tek 1% dionica. Nakon pretvorbe uslijedili su upravni sporovi i rezervacije u vezi prodaje dionica zaposlenicima i bivšim zaposlenicima, te je i iz tehničkih razloga, kako je Vladi objašnjavao HFP, spomenuta odluka bila neprovediva.

50

posto dionica Instituta za sigurnost Zagreb stavljeno je pod rezervaciju još 1999. godine

Ono što dodatno ukazuje na apsurdnost slučaja jest da već tada HFP, nakon češljanja arhiva ovog predmeta, nije utvrdio temelje i detalje vladine odluke iz 1999. Iz dostupne dokumentacije nije tako vidljiva niti svrha osiguranja zamjenskog prostora za Hrvatske studije koja se u njoj spominje, niti je dokumentirano tko bi i na koji način trebao osigurati zamjenski prostor, koje su u svemu obveze ZIRS-a, koji je inače privatna tvrtka, itd. DORH, kako su izvijestili Vladu iz HFP-a, nije priznao pravo vlasništva na nekretninama koje se spominje u odluci iz 1999., protivio se tužbenom zahtjevu Instituta i spor pravomoćno izgubio u ožujku 2003., te je Institut i formalno vlasnik nekretnina u Čakovečkoj.

‘Na čekanju’ 17 godina
HFP-u je i nakon svega ostalo nejasno kako su ti poslovni prostori povezani sa ZIRS-om, te zašto bi mu se prenosilo i dionice Instituta i što bi zauzvrat trebao dobiti Institut? Za sva ova pitanja u arhivama pravnici HFP-a nisu našli dokumentaciju, te su stoga i uputili zahtjev Vladi da se odluka i formalno poništi i stvori uvjete za pokretanje privatizacijskog procesa ili da se, pak, odluka iz 1999. dopuni brojem i vrijednošću dionica, obvezama Zavoda i svim ostalim detaljima kako bi ispunjenje odluke bilo provedivo i zakonito.

Niti taj prijedlog, međutim, nije se u Banskim dvorima uzeo u daljnje razmatranje, pa je Institut i daljnjih gotovo 17 godina stajao “na čekanju” u CERP-u. U svim odlukama o aktivaciji državne imovine uoči ulaska u EU i kasnijim zacrtanim planovima smanjenja državnog portfelja, važnima i za povlačenje europskih sredstava, ta je tvrtka ostala među onima za koje je prodaja predviđena po okončanju pravnih sporova. Iako u njegovu slučaju sporova zapravo više nema.

Upravo vijeće CERP-a, kojim sada predsjedava ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina, konačno pokreće rasplitanje ovog slučaja, te bi se pred Vladom uskoro među točkama dnevnog reda naći trebala i odluka o stavljanju izvan snage rješenja od prije 23 godine i oslobađanju rezervacije 50% dionica Instituta za sigurnost.

Nikad procjenjivana tvrtka
Ta bi se ova tvrtka, koja se bavi poslovima ispitivanja sigurnosti od požara i zaštitom na radu u industrijskim i poslovnim, te školskim prostorima, iduće godine konačno, prvi put mogla staviti na prodaju.

Riječ je o malom poduzeću s 15-ak zaposlenih i prihodima od tri milijuna kuna. Ima li zainteresiranih kupaca, u CERP-u, prema dostupnim informacijama, nemaju saznanja, s obzirom na to da tvrtka nije nikada procjenjivana i pripremana za prodaju, a do sada nije bilo niti neslužbenih iskazivanja interesa putem pisama namjere.

Komentirajte prvi

New Report

Close