Većina menadžera u poduzećima koja su u vlasništvu države još uvijek svakodnevno, i po više puta, otvara stranice e-savjetovanja iščekujući objavu čitavog paketa podzakonskih akata, kojima bi se konačno oživotvorio lani doneseni zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Čeka ih se još od prošle jeseni, a posebice prvi od njih, koji je trebao biti usvojen do 1. listopada 2025., a kojim se definiraju kriteriji za izbor članova uprava i nadzornih odbora u državnim tvrtkama. Jučer oni još nisu bili objavljeni, iako se iz više izvora čuje kako su sada doista finiširani, no pozornost je privukla nedavna odluka Vlade sa zatvorenog dijela sjednice, da dosadašnjem generalnom direktoru Hrvatskih voda Zoranu Đurokoviću produži mandat.
U samoj odluci nije bilo navedeno na koje točno vrijeme mandat produljuje, pa je, s obzirom na dosadašnju praksu da se menadžerima i nadzornim odborima mandati koji istječu samo automatski produlje za još dodatnih šest mjeseci, iznenađenje da to nije slučaj kada je riječ o imenovanju Đurokovića. U Hrvatskim vodama, naime, potvrdili su nam da će Đuroković na čelu kompanije ostati još pet godina, na koliko mu je Vlada najnovijom odlukom povjerila upravljanje.
Usklađivanje s OECD-om
Đurokoviću je to, inače, već treći mandat, Hrvatske vode vodi već punih deset godina. U Vladi Andreja Plenkovića očito su zadovoljni Đurokovićem, jer kompanija pod njegovim upravljanjem ima dobar imidž u javnosti i do sada nije, kao što je to bio slučaj u drugim državnim tvrtkama, bila u velikim aferama, a uspješno prolazi i rekordno velika ulaganja i projekte oslanjajući se na bespovratna sredstva iz europskih fondova.
No, za razliku od Đurokovića, gotovo da i nema uprave u ostalim državnim poduzećima u kojima većina ili praktički svi članovi imaju privremeni, status v.d.-a. Svi nestrpljivo čekaju kada će konačno krenuti taj veliki val natječaja za vodeće pozicije u ključnim državnim kompanijama po novim pravilima. Logično je stoga zapitati i kako je to Đuroković izuzet od prakse privremenog mandata. No, već iz samog odgovora Hrvatskih voda nazire se opravdanje za njegovu iznimku.
Đuroković je, naime, imenovan na temelju zakona o vodama. U državnom portfelju subjekata od strateškog interesa, nekoliko je onih koji imaju izdvojen status, a Hrvatske vode jedan su od njih. One nisu klasična tvrtka ili trgovačko društvo, već pravna osoba s javnim ovlastima koja upravlja vodnim dobrom za državu, pa se na njih primjenjuju posebni propisi. Po zakonu o vodama tako je propisano da mjesto generalnog direktora popunjava Vlada na prijedlog resornog ministra.

No, Hrvatske vode nisu i jedina pravna osoba osnovana na temelju posebnih zakona, tu su još primjerice i Jadrolinija, Financijska agencija, Hrvatska radiotelevizija ili Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kao i Centar za restrukturiranje i prodaju. Svi oni prioritetno imaju za cilj pružati javnu uslugu, premda dio njih ostvaruje i prihode s tržišnog osnova. Velika reforma u upravljanju državnim poduzećima stoga predviđa i transformaciju iz javne ustanove u društvo kapitala, kako bi se uskladilo s OECD-ovim standardima korporativnog upravljanja, s tim da će se to odnositi na tvrtke koje prihode ostvaruju većim dijelom s tržišnog osnova.
No, daljnji postupci odvijat će se u roku godinu dana nakon što Vlada odobri podzakonske akte koji definiraju i vlasničku politiku za pojedina poduzeća. Njihov smjer, istina, već je trebao biti poznat, jer su pred gotovo dva mjeseca istekli svi rokovi u kojem su trebali biti usvojeni. Onaj prvi, za izbor menadžera, zbog kojega sada i jesu u režimu ‘šest mjeseci’, trebao je na snagu stupiti još u prosincu prošle godine.
U Ministarstvu financija već standardno odgovaraju kako su nacrti svih podzakonskih akata izrađeni, a radi se o četiri uredbe i tri odluke Vlade RH te dva pravilnika Ministarstva financija te su trenutačno “u fazi usklađivanja s nadležnim tijelima državne uprave kroz međuresornu koordinaciju u postupku koji prethodi javnom savjetovanju”.
Kako se s konačnim pokretanjem donošenja provedbenih akata konstantno kasni, prostrujile su i različite teorije o tomu zašto i gdje zapinje, pa se, osim onih o raznim političkim kalkulacijama i pozadinama kašnjenja, među ostalim spominjalo i pitanje plaća i bonusa menadžera u novom režimu. Zakonom se, naime, prvi put uređuje politika primitaka za direktore, članove uprava i nadzornih odbora, oko čega je navodno bilo velikih razmimoilaženja. No, u Ministarstvu financija o tome se na naš upit nisu očitovali.

Velika smjena krajem godine
Tema ovih podzakonskih akata i početka zaživljavanja novog sustava upravljanja državnim poduzećima ne prestaje biti u fokusu, tim više što svako malo neki slučaj skrene pozornost na kadrovska pitanja u tvrtkama. Krajem godine bila je to velika smjena čelnih ljudi, predstavljena baš kao najava početka reforme, kada su tik pred istek mandata otkazani ugovori predsjednicima uprava Odašiljača i veza Mati Botici, Hrvatske pošte Ivanu Čuli, HŽ Infrastrukture Ivanu Kršiću, ACI-ja Kristijanu Paviću te Hrvatske lutrije Ignaciju Čuturi. Nedavno je, pak, u upravu ACI-ja nerezonski doveden na poziciju člana David Sopta, koji je kadar opterećen velikim aferama i tragičnim slučajem na svom bivšem mjestu u Upravi Jadrolinije, što je, naravno, negativno dočekano u javnosti.
Evidentno je da i u slučaju skorog stavljanja u proceduru, konkretni pomaci i promjene mogu uslijediti tek potkraj godine. No, što god bila pozadina kašnjenju donošenja podzakonskih akata i početka primjene zakona, činjenica je da takvim čudnovatim odugovlačenjem Vlada ne doprinosi niti stabilnosti postojećeg korporativnog sustava u državnim tvrtkama, budući da se radi o ključnim pozicijama u 36 strateških poduzeća. Štoviše, probijanjem rokova koje je sama postavila, Vlada komplicira i provođenje velike reforme o kojoj već tako dugo priča, koja je postavljena i kao jedan od najvažnijih koraka u ispunjenju uvjeta za članstvo u OECD-u.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu