Promjene u poreznom sustavu u prošloj i ovoj godini za cilj imaju pomoći poduzetnicima, odnosno doprinijeti u oporavku gospodarstva i povećati poreznu disciplinu te prilagoditi hrvatsko zakonodavstvo pravnoj stečevini Europske unije, kazala je danas ravnateljica Porezne Uprave Nada Čavlović Smiljanec na skupu u organizaciji Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca.

Među mjerama za oporavak gospodarstva Čavlović Smiljanec je izdvojila učinke zakona o reprogramu i naplati poreznog duga te financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama.

Od stupanja na snagu zakona o reprogramu poreznog duga Porezna je uprava zaprimila 16.551 zahtjev za reprogram, od čega je 9.643 prihvaćeno te je odobren reprogram za gotovo 4,7 milijardi kuna poreznog duga. Mjerama zakona o naplati poreznog duga obuhvaćeno je pak oko 13 tisuća dužnika, a do sada je odobren 7.516 zahtjev dužnika s oko 472 milijuna kuna duga, kazala je Čavlović Smiljanec.

Pritom je najavila izmjene u zakonu o reprogramu poreznog duga, kojima bi se obuhvatili poduzetnici koji nisu ušli u predstečajne nagodbe, a nisu zatražili reprogram ili im je reprogram prekinut zbog neurednog podmirivanja obveza.

Za predstečajne nagodbe, u kojima se država uglavnom odriče glavnine svog duga, predano je pak 4.340 zahtjeva tvrtki s više od 36 tisuća zaposlenih i gotovo 42 milijarde kuna nepodmirenih obveza, od čega su 493 velika dužnika (dug veći od 10 milijuna kuna), s 25.372 radnika i 38,3 milijarde kuna duga.

Sve te aktivnosti za cilj imaju uspostaviti likvidnost poreznih obveznika, stvoriti uvjete za poštivanje zakonskih rokova plaćanja te pokrenuti 'čišćenje' poduzetništva od neaktivnih tvrtki i tako omogućiti poštenu tržišnu utakmicu te se fokusirati na 'živi dio' gospodarstva i prema njemu mijenjati poreznu politiku, kazala je Čavlović Smiljanec.

Dodala je da je pomoći poduzetnicima bila namjera i dosadašnjih izmjena u poreznom sustavu, primjerice snižene stope poreza na dohodak (s 15 na 12 posto), niži PDV ugostiteljstvu te smanjenje zdravstvenog doprinosa s 15 na 13 posto, za koji je dodala i da je ambicija da se još snizi, ali za to trenutno nema prostora. Također, dodala je, uvedene su i porezne olakšice za reinvestiranu dobit, koje su samo lani značile 1,5 milijardi kuna manje uplaćenog poreza u proračun.

Povećanju porezne discipline doprinijelo je objavljivanje liste poreznih dužnika, ali i donošenje uredbe kojom se sprječava isplata plaća bez uplate doprinosa, a takvih poduzetnika, za koje Porezna uprava nema nikakvih podataka kako isplaćuju plaće je oko 29 tisuća, rekla je Čavlović Smiljanec.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Ipak, naglasila je, najveće pozitivne učinke imala je fiskalizacija, koja je i u uvjetima smanjene osobne potrošnje rezultirala bitnim povećanjem oporezivih isporuka u trgovini, ugostiteljstvu i slobodnim zanimanjima. Pritom je podsjetila na podatak dobiven iz oko 20 tisuća poreznih nadzora koji govori da su u četiri mjeseca provedbe fiskalizacije ugostitelji prijavili 500 milijuna kuna, a trgovci čak 2,5 milijarde kuna veći promet.

Među novinama vezanima uz ulazak u EU, Čavlović Smiljanec je izdvojila primjenu novog zakona o PDV-u te kazala da su današnjom objavom tog zakona u Narodnim novinama ispunjeni uvjeti da se tvrtkama koje ostvaruju robnu razmjenu sa ostalim članicama EU vrijedniju od 1,7 milijuna kuna godišnje izdaju tzv. PDV identifikacijski brojevi.

Porezna uprava pripremila je oko 32.000 PDV ID brojeva, koji će biti poslani danom stupanja na snagu zakona, kazala je Čavlović Smiljanec odgovorivši tako na upite poduzetnika zašto ti brojevi nisu izdani manje od dva tjedna pred ulazak u EU.

U odgovoru na ostale upite, Čavlović Smiljanec je kazala i da je u pripremi pravilnik o prijeboju, kojim bi se riješio problem poreznog dugovanja poduzetnika koji ima potraživanja od države i njenih poduzeća. Sa središnjom se bankom pak razmatra mogućnost da se ulaskom u EU plaćanje u stranoj valuti, prvenstveno u eurima omogući i za neke druge slučajeve, osim danas dopuštenih.