Prema izjavi njihovih čelnika, građani bi mogli pomisliti da njihovim lokalnim jedinicama prijeti bankrot. Istina je sasvim suprotna. Čak 576 gradova, općina i županija pliva u novcu, pišu 24 sata.

>>Država zasad s viškom

Prema Vladinu izvješću od četvrtka, svi oni zajedno su u pola godine ostvarili čak 1,2 milijarde kuna viška koje nisu potrošili. I to nije slučajnost. Prošlu godinu su imali dvije milijarde kuna viška, dakle novca koji nisu ni stigli potrošiti.

U 2018. su im prihodi porasli s 23 na 26,3 milijarde kuna, i to ponajviše od poreza na dohodak. Kad je bilo toliko novca, dio je otišao na investicije, ali krenulo je i masovno zapošljavanje i povećanje plaća. Krajem 2015. godine je u gradovima, općinama i županijama bilo zaposleno 13.580 ljudi. A već za tri godine, krajem 2018. godine, taj je broj narastao za 478 novozaposlenih.

I to nije sve, oni plaćaju još i 1322 načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika.

Sve jake udruge županija, gradova i općina vode HDZ-ovci koji su protiv nižeg poreza na plaće. Najjači među lobistima protiv takvih rješenja je još i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je ključni partner HDZ-u. Jer svako rasterećenje plaća od poreza direktno prazni njihovu blagajnu. S druge strane, unatoč ovom novcu, prirez također nije spustio skoro nitko.

– Bila je ideja povisiti neoporezivi dio plaće s 3800 na 4300 kuna, ali to je palo zbog protivljenja lokalnih jedinica. Time su išli nauštrb svih građana – kaže nam sugovornik blizak Ministarstvu financija.