U Hrvatskoj od ukupno 165.167 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su upisana u Upisnik poljoprivrednika, čak njih 70.449 nema niti jednog člana tog istog gospodarstva. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nedavno je objavila statističke podatke o broju poljoprivrednika, a osim frapantnog podatka da čak 43 posto svih OPG nema nijednog člana istoga, zanimljiv je i podataka da gotovo polovica, odnosno čak 82.497 nositelja OPG ima više od 60 godina, dok je onih koji imaju manje od 40 godina tek 16.372.

Ništa bolja slika nije ni s podacima o obrazovanju. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nedavno je u intervju Poslovnom dnevniku najavio kako će uskoro biti usvoje novi Zakon o OPG-ima koji bi sve ove devijacije, koje su dosadašnji zakoni dozvoljavali, trebao ispraviti. "Umjetno stvaranje uvjeta za sudjelovanje na natječajima za potpore cijepanjem OPG-ova uskoro odlazi u povijest. U paketu novih zakona na kojima se užurbano radi u Ministarstvu nalazi se i  zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Njegovo usvajanje planirano je tijekom godine", kazao je Tolušić. Da podaci o stanju OPG nisu dobri potvrdile su nam  Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore i Miroslav Kovač, predsjednik udruge OPG Hrvatske "Život".

"Možemo slobodno reći da se radi o fantomskim OPG-ovima, jer je jako čudno da nešto što se po definiciji zove obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, nema niti jednog člana, a logično bi bilo da u jednoj obitelji postoji barem njih dvoje", kaže Brlošić. On smatra kako je u Hrvatskoj realno govoriti o brojci od 20.000 do maksimalno 30.000 OPG koji se i stvarno bave poljoprivredom. Zakoni su, veli, omogućili da se u upisnik OPG može upisati gotovo svatko tko to želi, a dodano smo cijepali gospodarstva nakon što smo ušli u EU, jer su se otvorile mogućnosti za manipulacije kroz Program ruralnog razvoja. Najočitiji je program za mlade poljoprivrednike, prema kojem mladi nositelj OPG  može dobiti i do 50.000 eura, a to je dovelo do toga da su djeca nekog poljoprivrednika "umjetno" počeli osnivati OPG-ove, kako bi dobili novac.

Kao gljive poslije kiše
"Tako danas neke poljoprivredne obitelji imaju od 2 tri pa do 5 ili 6 registriranih OPG, što nikako ne pomaže razvoju poljoprivrede i proizvodnje", kaže Brlošić.  S njim se slaže i Miroslav Kovač, koji smatra kako je potrebno Upisnik poljoprivrednih gospodarstva očistiti od svih onih koji se stvarno ne bave poljoprivredom. Činjenica je da kod nas od ukupnog broja OPG-a možda negdje njih oko 90.000 dobiva neki oblik potpore, a čini mi se da ih negdje oko 20.000 plaća mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Svi dosadašnji zakoni su omogućavali da se kroz upisnik manipulira i to je dovelo do ovih statističkih podataka, koji su apsolutno nerealnih i treba ih staviti u stvarne okvire", kaže Kovač. 

Stručna sprema
Podaci Agencije pokazuju i da samo jednog člana ima 58.232 OPG-ova, dok ih primjerice 4 člana obitelji ima samo 2159, s njih 5 tek je 371 OPG-ova, 6 članova ima samo 46 gospodarstava, a sa sedam ili osam članova samo 8 OPG-ova. Za 53.340 OPG-ova nema podataka o školskoj spremi, bez osnovne škole je 11.765 nositelja OPG-ova, a sa srednjoškolskom spremom – 51.580. S višom i visokom stručnom spremom samo je 9201 nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.