Pojam društvenog poduzetništva u Hrvatskoj dosad baš i nije "hvatao korijenje", no čini se da se trend mijenja.

Za razliku od društvene odgovornosti, na koju se poziva svaka tvrtka s malo izdašnijom donacijom, društveni poduzetnici su tvrtke koje ostvaruju profit, ali ga u potpunosti ili velikim dijelom reinvestiraju dalje u poslovanje i za pomoć ciljanim kategorijama: invalidima, nezaposlenima, žrtvama obiteljskog nasilja, civilnim udrugama… Ta "utopistička" ideja u Europi je davno uzela maha: prema podacima iznesenima na okruglom stolu magazina Banka "Tko su društveni poduzetnici, što rade, kako se financiraju?", čak 15 posto europskih tvrtki su društveni poduzetnici, a zapošljavaju 14 milijuna radnika, što je 7,6 posto ukupna broja zaposlenih. Svako treće poduzeće koje se otvara u Finskoj, Belgiji i Francuskoj društveno je poduzeće. Takve su tvrtke otpornije na krizu, a važnost im posebno raste zbog rastuće nezaposlenosti. "Kad smo ulazili u projekt Zgrada društvenog poduzetništva, rukovodili smo se načelom 'jedan zaposleni, jedan glas', a usluge noćenja, doručka i korištenja dvorana koje inače pružamo besplatne su za zajednice civilnog društva", objašnjava Alen Halilović iz labinske Udruge za mlade Alfa Albona.

Dobitnici su nagrade i donacija ZabE za društveno poduzetništvo, s još četiri projekta raznih profila, od proizvođača cekera za laptop i teretnog bicikla do kožne galanterije. Bjelovarska socijalna zadruga "Pružimo ruke", koja pomaže žrtvama obiteljskog nasilja, proizvodi ceker za laptop, a predstavlja ih Đurđa Adlešić. "Koliko su uspjele zaraditi? Više od onih 1600 kuna koje su mogle dobiti na neki drugi način", komentirala je Đ. Adlešić. Katarina Ivanković-Knežević iz Ministarstva rada otkrila je da će kroz strategiju društveng poduzetništva, o kojoj traje javna rasprava, uložiti 300 milijuna eura, dijelom kao nepovratnu pomoć, a dijelom za razvoj kreditnih linija.