EN DE

Čačić o Plominu: Samo laici vele da je ugljen užas, a plin O.K.

Autor: Darko Bičak
03. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Hrvatska na uvoz struje troši i do 400 mil. eura godišnje, što je čini jednom od najovisnijih zemalja na svijetu

Hrvatska do 2020. mora uložiti 15 milijardi eura u energetiku kako ne bi doživjela energetski slom, kazao je Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva na 1. regionalnoj konferenciji o energetskoj budućnosti “Energetska politika Vlade – provedba!”, koja je u organizaciji tjednika Lider održana u utorak u Zagrebu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

I plin emitira CO2
Prvi potpredsjednik navodi da je riječ o investicijama od više od dvije milijarde eura godišnje, što je prilika za velik gospodarski oporavak domaće industrije koja se mora povezati za ovakve projekte. Ovo je i potencijal za zapošljavanje 150.000 novih radnika. “Hrvatska troši 400 milijuna eura godišnje na uvoz struje. Mi smo osma najveća svjetska uvoznica struje i takvo stanje je dugoročno neodrživo”, navodi Čačić. Projekti Plomin 3 i Ombla popravit će situaciju, no upozorava da se s njima kasni. S njim se slaže i Ivica Jakić iz švicarskoga elektroenergetskoga konglomerata Alpiq. “U posljednjih 10-ak godina Hrvatska po pitanju energetike nije napravila ništa. U regiji su u realizaciji projekti čija snaga se mjeri u tisućama MW, a vrijednost u milijardama eura”, navodi. Čačić je upozorio da se po pitanju Plomina 3 u javnosti barata s pogrešnom “spoznajom” da ugljen užas, a plin savršen jer emitira veliku količinu CO2, a plin ništa. “Osim što je ugljen tržišno puno isplativiji, jer je njegova cijena u posljednjih pet godina porasla osam, a plina 250 posto, činjenica je da plin ispušta samo duplo manje CO2 nego što je to slučaj s ugljenom”, kaže Čačić.

Hrvatska do 2020. mora uložiti 15 milijardi eura u energetiku kako ne bi doživjela energetski slom, kazao je Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva na 1. regionalnoj konferenciji o energetskoj budućnosti “Energetska politika Vlade – provedba!”, koja je u organizaciji tjednika Lider održana u utorak u Zagrebu.

I plin emitira CO2
Prvi potpredsjednik navodi da je riječ o investicijama od više od dvije milijarde eura godišnje, što je prilika za velik gospodarski oporavak domaće industrije koja se mora povezati za ovakve projekte. Ovo je i potencijal za zapošljavanje 150.000 novih radnika. “Hrvatska troši 400 milijuna eura godišnje na uvoz struje. Mi smo osma najveća svjetska uvoznica struje i takvo stanje je dugoročno neodrživo”, navodi Čačić. Projekti Plomin 3 i Ombla popravit će situaciju, no upozorava da se s njima kasni. S njim se slaže i Ivica Jakić iz švicarskoga elektroenergetskoga konglomerata Alpiq. “U posljednjih 10-ak godina Hrvatska po pitanju energetike nije napravila ništa. U regiji su u realizaciji projekti čija snaga se mjeri u tisućama MW, a vrijednost u milijardama eura”, navodi. Čačić je upozorio da se po pitanju Plomina 3 u javnosti barata s pogrešnom “spoznajom” da ugljen užas, a plin savršen jer emitira veliku količinu CO2, a plin ništa. “Osim što je ugljen tržišno puno isplativiji, jer je njegova cijena u posljednjih pet godina porasla osam, a plina 250 posto, činjenica je da plin ispušta samo duplo manje CO2 nego što je to slučaj s ugljenom”, kaže Čačić.

HEP ulaže 3,5 mlrd. kuna
Do kraja 2012. HEP planira uložiti 3,5 milijardi kuna, a investicije su najavljene i u Janafu koji ulaže 750 milijuna kuna. Podzemno skladište plina investirat će u četiri godine 250 mil. kuna u skladište Okoli te u novo u Grubišnom Polju.

Novi projekti

HEP ulazi u BiH
Zlatko Koračević, predsjednik Uprave HEP-a, najavio je da će već ujesen ta tvrtka izaći na inozemno tržište. Riječ je o Bosni i Hercegovini gdje Koračević očekuje zajedničke projekte s tri entitetske elektroprivrede. Iako nije želio govoriti o detaljima projekata, spekulira se da će HEP, u suradnji s partnerima, ući u vlasništvo nekih elektrana u toj zemlji te preuzeti opskrbu Aluminija Mostar s njihovom glavnom sirovinom – strujom.

Autor: Darko Bičak
03. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (4)
Pogledajte sve


To je samo u Hrvatskoj moguće, takvi projekti kao što su podzemna hidrocentrala (u svijetu postoji samo jedan takav tip hidrocentrale), uzgoj kobiljeg mlijeka, Jacin fakultet za čobane, zatim u eri novih tehnologija, termoelektrana na ugljen koji će se najvjerovatnije iz Australije uvoziti, a naš plin iz Jadranskog mora Ina prodavati s ruskom formulom (10.000 km plinovoda iz Sibira) građanima Hrvatske, Dioki, Mol, Kaposvar… baš me zanima koji je slijedeći energetsko-industrijski projekt koji će naši umotvorci proizvesti.

najbolje rezultate bi postigli izgradnjom bioenergane pokraj Sabora, sirovine za proizvodnju bioplina nebi nedostajalo, tako da bi dobar dio grada mogli snabdijevati energijom, a ovako samo cijelu Hrvatsku zagađuju smradom, osim naravno kada su na GO kao sada

To je samo u Hrvatskoj moguće, takvi projekti kao što su podzemna hidrocentrala (u svijetu postoji samo jedan takav tip hidrocentrale), uzgoj kobiljeg mlijeka, Jacin fakultet za čobane, zatim u eri novih tehnologija, termoelektrana na ugljen koji će se najvjerovatnije iz Australije uvoziti, a naš plin iz Jadranskog mora Ina prodavati s ruskom formulom (10.000 km plinovoda iz Sibira) građanima Hrvatske, Dioki, Mol, Kaposvar… baš me zanima koji je slijedeći energetsko-industrijski projekt koji će naši umotvorci proizvesti.

tom čačiću ništa više ne vjerujem, laže i maže na sve strane

pa ako je to na ugljen gdje su naši rudnici ,opet smo ovisni i to u potpunosti o sirovini,plina ipak imamo jedan dio

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close