Izbor Luke Burilovića za novog predsjednika Hrvatske gospodarske komore dočekan je kao veliko iznenađenje, no njegova pobjeda u ovom natjecanju favoriziranog kandidata Damira Kuštraka ima itekako logičnih objašnjenja.

Između samih programa restrukturiranja Komore, koje su konačno javno pred skupštinarima prezentirala sva četiri kandidata (pa i Kuštrak koji do Skupštine nije izlazio sa svojim planovima), zapravo nema velikih razlika. No, tim veći značaj i ima samo glasovanje skupštinara. U prvom krugu od 72 nazočna člana najmanje glasova dobio je Zlatko Hodak, tek 4, Vladimir Ferdelji 16, dok je Kuštrak bio u vodstvu s 29 glasova u odnosu na Burilovićevih 23. No, u drugom krugu glasovao je 71 član Skuštine, a gotovo svi su se glasovi prelili Buriloviću. Kuštrak je u odnosu na prvi krug dobio svega jedan glas više, 30, a Burilović je sa 41 glasom stekao povjerenje za novi mandat upravljanja Komorom. Takva preraspodjela glasova vjerojatno se može pripisati i činjenici da se nije javno glasovalo. No, u koncernu Agrokor, u kojemu Kuštrak kao jedan od najbližih suradnika Ivice Todorića obnaša dužnost izvršnog potpredsjednika, ona bi zasigurno trebala biti shvaćena kao poruka gospodarstvenika koji sjede u Skupštini.

Iz njihovih se redova i prije natjecanja redovito isticalo da ključni kriterij za novog šefa HGK mora biti da ta osoba dolazi iz realnog sektora i proizvodnje. Kuštraku, pak, očito nije zaboravljen dugogodišnji angažman u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koja je javno zagovarala ukidanje postojećeg ustroja Komore. Luka Burilović profesionalno će obnašati dužnost predsjednika Hrvatske gospodarske komore od 1. travnja. Do tada će, kaže, razriješiti svoj status i obveze prema županjskoj šećernoj industriji Sladorana, u kojoj je godinama predsjednik Uprave, a zatražit će i razrješenje svih funkcija u stranci, HDZ-u, u kojoj je član od njezina osnutka. Član će, kaže, ostati, jer to nijedan propis ne brani, no neće biti aktivan, što je bilo i jedno od njegovih programskih načela u borbi za funkciju predsjednika HGK. "U krizi u kojoj je Hrvatska, gospodarstvu treba snažna Komora, koja ima predsjednika iz realnog sektora, ali koji ima i političkih iskustava, no koji nije politički ili ovisan o interesnom lobiju, koji neće biti na skrivenoj plaći tvrtke ili stranke", poručio je Burilović.

Odgovarajući na novinarske upite kazao je da pri tom nije aludirao na Kuštraka, već to vidi kao pravilo za sve. Iznenađen je, priznao je skupštinarima, ali i svjestan odgovornosti koju preuzima."Najvažniji cilj mi je vratiti povjerenje u ovu instituciju, što je moguće samo transparentnim radom i kontrolnim mehanizmima", rezolutan je novi predsjednik HGK, koji je članovima obećao i adekvatnu uslugu za plaćenu članarinu. Kao predstavnik izvozno orjentirane tvrtke zauzima se i za snažniji angažman Komore u sustavu gospodarske diplomacije, dok kod kuće mora biti aktivna u izradi zakonskih okvira i kreiranju gospodarske politike.  Prve poteze Burilović najavljuje nakon što dobije na ruke rezultat analize "clean start", koja se provela u Komori.

No, najavljuje kako se promptno kreće s aktivnostima na financijskoj konsolidaciji i reorganizaciji Komore, pri tome dodajući da to ne povlači nužno i otpuštanja, jer u Komori ima i kvalitetnih ljudi koje treba motivirati i organizirati.Na upit o ukidanju obvezne članarine, Burilović otvoreno poručuje kako nema namjeru uvoditi dobrovoljno članstvo. Kada Komora postane kvalitetan servis svojim članovima, nitko više neće niti spominjati dobrovoljne članarine", uvjeren je novi šef HGK. Izbor Burilovića iznenadio je i virovitičkog vlasnika Sladorane. Predsjednik uprave Vira Željko Zadro kratko je komentirao kako ih je vijest iz Zagreba iznenadila, te da u ovom trenutku ne zna tko će zamijeniti Burilovića u Sladorani. 

Tko je Luka Burilović?

Nekadašnji Čobankovićev pomoćnik

Luka Burilović na čelu je županjske Sladorane već posljednjih osam godina. Ima 48 godina, rođen je u Lipovcu i od svih kandidata na izboru za predsjednika Komore jedini nije iz Zagreba, te će se morati preseliti u metroplu. Obrazovan je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je završio specijalistički studij organizacije i menadžmenta, a na kojemu je trenutno na doktorskorskom studiju menadžmenta. Od 1990. do 1996. bio je vlasnik i direktor Agrotehne u Lipovcu, nakon čega je bio zamjenik načelnika u općini Nijemci, dok je od 2004. do prelaska u Sladoranu 2006. bio pomoćnik ministra poljoprivrede Petra Čobankovića.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

Kako izgraditi karijeru

Želite napredovati na poslu? Ove priče otkrit će vam kako doći do vrha