Vrlo kompleksno područje konstrukcijske obnove u oštećenim objektima potresom pogođenog Grada Zagreba kao i u dvjema županijama, kako u izradi projektne dokumentacije tako I u kvalitetnoj realizaciji, otvara nove izazove za niz dionika i kroz mobilizaciju cijelog graditeljstva! Odgovor, odnosno prijedlozi I rješenja traže se na današnjoj konferenciji “Graditeljstvo nakon potresa” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore koja je u tijeku.

Prema riječima predsjednika HGK-a Luke Burilovića, za sanaciju je osigurano 200 milijuna dolara zajma od Svjetske banke za obnovu zdravstvenih i obrazovnih institucija i 683 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti, pa su to “novci koje moramo iskoristiti u potpunosti jer alternativa ne postoji”.

“Nemamo luksuz za krive korake, odnosno propuste. Ovo je prilika za obnovu Zagreba, za hrvatsko graditeljstvo, ali i gospodarstvo uopće. Građevina je već vukla Hrvatsku iz krize. I to može opet. Zato je bitno da se kvalitetno i pravovremeno pripremimo, da znamo koji su to sve kriteriji za povlačenje sredstava za obnovu – kako do tih novaca što brže i jednostavnije”, kazao je Burilović.

Potres ne dobiva zasluženi medijski prostor, kako je naveo, pogotovo ako se uzme u obzir da je šteta od potresa (86 milijardi kuna) jednaka vrijednosti 22 Pelješka mosta.
U potresu je oštećeno oko 25 tisuća zgrada. Neuporabljivih i privremeno neuporabljivih zgrada, odnosno onih s crvenom i žutom naljepnicom, ima oko šest tisuća. Država i jedinice lokalne samouprave financiraju 80% vrijednosti konstrukcijske obnove tih zgrada, a ostatak podmiruju vlasnici i suvlasnici.

No, Burilović je pojasnio da postoje problemi na terenu koji mogu poremetiti planove.

“Nesređeni vlasnički odnosi u zgradama, nejasno formiranje cijena i nejasna dinamika obnove, moguća nestašica materijala na skladištima – sve su to opasnosti i zapreke kojima moramo doskočiti. I zato smo danas u HGK okupili sve one glave koje sudjeluju ili će sudjelovati u cijelom procesu obnove. Moramo naći rješenja, razjasniti nejasnoće”, rekao je Burilović dodajući da Hrvatska može i mora iz ove teške situaciju izvući korist jer graditeljstvo na sebe veže industriju građevinskog materijala, cementa, nafte, metala i drvnu industriju.

“Moramo ponovno zaposliti naše ljude, smanjiti uvoz stranih radnika i najvažnije – domaćim proizvođačima dati prioritet u obnovi! Ugradimo hrvatsko u našu budućnost. Gradeći i obnavljajući domove, škole,– gradimo i našu ekonomiju i budućnost naše djece!”, poručio je šef Komore.

Na konfereciji sudjeluju v.d. ravnatelja Fonda za obnovu Damir Vanđelić koji će pobliže objasniti dinamiku trošenja financijskih sredstava u obnovi, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj koja govori o aktivnostima i ulozi HGK u obnovi s posebnim naglaskom na Katalog hrvatskih proizvoda i inicijativu da se prilikom obnove koriste domaći proizvodi. Zatim dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić koji predstalja drugi dio priručnika Urgentni program potresne obnove, konferenciju o potresnom inženjerstvu i program Recovery and Resilience Facility (RRF) te Inovacijsko-industrijsko istraživačko središte Sveučilišta u Zagrebu (Sveučilišni kampus Borongaj). Sudionici će moći čuti pogled struke na obnovu, a predstavnici realnog sektora (Tehnika, Monel, Samoborka…) govore o izazovima s kojima se svakodnevno susreću na terenu; imaju li dovoljno materijala, koliko tehničko projektiranje utječe na cijenu, koliko vlasnički odnosi u stambenim zgradama mogu biti problem prilikom obnove itd.