Nakon što je predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Luka Burilović, najavio restrukturiranje te institucije koje obuhvaća rezanje proračuna i odlazak 152 zaposlenika, konzultirali smo hrvatske poduzetnike koji redom smatraju da se HGK mora promijeniti, ali Burilovićeve promjene uglavnom smatraju nedovoljnima i kozmetičkima.

Većina ih upozorava na primjer Slovenije u kojoj je članstvo u tamošnjoj gospodarskoj komori dobrovoljno te njezine usluge koriste samo oni poduzetnici koji smatraju da imaju koristi od nje. Isto tako im je nelogično da u Sloveniji Komora ima 60-ak zaposlenih, a u Hrvatskoj više od 600.Jako Andabak, vlasnik Blue Sun Hotelsa smatra da je novi čelnik Komore na dobrom tragu."Sigurno da se sve ovakve državne ili paradržavne institucije moraju restrukturirati i prilagoditi novonastalim okolnostima. Sviđa mi se smjer u kojem razmišlja Luka Burilović. Očekujem da ukoliko uspije sprovesti najavljene reforme u postavljenim rokovima, da će Hrvatska gospodarska komora preživjeti i postati kvalitetan servis poduzetnicima", kaže Andabak.

Njegov kolega Branko Roglić iz Orbica je pak puno kritičniji i ne očekuje da će se išta promijeniti. "To je kao liječenje raka s aspirinom. Komora trenutno ima 620 zaposlenih, a ubuduće će ih imati 470? Što bi to trebalo promijeniti? Gospodarska komora u Sloveniji ima 60 zaposlenih i višestruko je korisnija svojim članovima nego HGK", tvrdi Roglić. Dodaje da je veliki problem da se u čitavom ovom razdoblju promjena u Komori nigdje ne spominje problem Skupštine. "U Hrvatskoj postoji 50 tisuća tvrtki koje plaćaju obaveznu članarinu i samim time su članice HGK. Njih u Skuštini predstavlja 77 delegata iz nekih 77 tvrtki. Po kojem kriteriju tih 77 tvrtki predstavlja interes ostalih 50.000? Smatram da je najprije potrebno izmjeniti način biranja i sastav Skuštine koja će onda kao reprezentativno tijelo odlučiti kakva nam i kolika Hrvatska gospodarska komora treba", predlaže vlasnik i direktor Orbico grupe.Manji poduzetnici su još kritičniji prema Hrvatskoj gospodarskoj komori smatrajući da imaju premalo utjecaja i uvida na što se troši novac od članarine.

Aleksandar Andrić, direktor Puratos Kondiga, jednog od najvećih regionalnih dobavljača slastičarske opreme i materijala, kaže da su najvljene promjene, koliko god izgledale radikalne, ipak samo kozmetičke. "Dok se ne napravi suštinski zaokret prema profesionalizaciji HGK i dobrovoljnom članstvu sve ovo je samo glancanje. U svojim minimalnim kontaktima s Komorom, uvidio sam da se tamo radi arhaično i da to sve mora biti puno brže i modernije. Tu je i pitanje transparentnosti", smatra Aleksandar Andrić. Vrlo oštar u kritici sadašnjeg stanja u komori je i Ivan Topić, vlasnik i direktor tvrtke Tim Kabel, najvećeg dobavljača kabela u Hrvatskoj. On ističe da je njegova firma dosad uplatila Komori na ime obaveznog članstva više stotina tisuća kuna, a da pri tome nije dobila od nje nikakvu korist. "Komora se mora generalno preoblikovati, a ovo su samo friziranja. Trebali bi se napraviti drastični rezovi kojima bi se  prepolovio budžet i broj zaposlenih. Nakon toga Komora mora postati profesionalna institucija s dobrovoljnim članstvom. Ako komora toliko dobra čini hrvatskog gospodarstvu, onda bi ti poduzetnici trebali biti ludi da ne budu dobrovoljno članovi takve institucije", poručuje Ivan Topić.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Luka Burilović predstavio je u utorak plan prema kojem bi HGK na godišnjoj razini uštedjela 16,6 milijuna kuna. Najviše se planira uštedjeti na plaćama zaposelnih kojih će na jesen biti 470 ili 152 manje. Za zbrinjavanje viška radnika, kojih 90 posto odlazi dobrovoljno, uzet će se i kratkoročni kredit RBA banke od 13,5 milijuna kuna. Osim manje zaposlenih, Burilović želi uštedjeti i kroz smanjenje broja organizacijskih jedinica. Umjesto 17 Centara i Sektora, ubuduće će ih biti osam. Za sada neće biti njihova ukidanja nego će se oni spajati čime će se uštedjeti na manjem broju rukovodećeg osoblja. U prvoj fazi će se još smanjiti i vozni park s četiri luksuzna vozila na samo jedno, za prijevoz visokih delegacija. U drugoj fazi, o kojoj će se više znati na jesen, kreće se s dodatnim uštedama i novim uslugama. Trenutno 80 posto proračuna komore dolazi od članstva, a 20 posto od usluga. Burilović to planira drastično promijeniti.