Radnici iz Rumunjske i Bugarske, dviju zemalja koje se iduće godine spremaju ući u punopravno članstvo Europske unije, više žele raditi u mediteranskim zemljama poput Grčke, Španjolske i Italije nego u Velikoj Britaniji i Irskoj, pokazalo je najnovije istraživanje o kretanju radne snage u Uniji. Ti su podaci objavljeni u trenutku kada te dvije otočne zemlje ozbiljno razmatraju uvođenje restrikcija za ulazak na svoje tržište radne snage za došljake iz zemalja koje će uskoro postati članice EU.

Sličnost jezika
Rumunjski ekonomski migranti najviše žele raditi u Italiji, 29 posto, zatim slijedi Španjolska, 22 posto, Njemačka, 13 posto, te Mađarska, 6 posto. S druge strane, Bugari su najbrojnija skupina ekonomskih migranata u Grčkoj, gdje ih ima čak 200.000, u Italiji ih je 60.000, a u Španjolskoj 80.000. Iako stručnjaci tvrde da je stvaran broj migranata daleko veći od službenih statistika, preferencije u pogledu izbora zemalja su očite. Na njih ne utječe samo geografska udaljenost od kuće već i brojni drugi razlozi, npr. slični jezici. Kao i drugi radnici iz srednje i istočne Europe koji dolaze na rad u stare članice, Rumunji i Bugari većinom su mladi, neoženjeni te obično rade na farmama, u hotelima ili restoranima. Osim toga, u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj moglo bi ih čekati otvorenije tržišta rada zato što su spomenute zemlje ukinule svoja prvobitna ograničenja za dolazak radne snage iz novih članica Unije. Za razliku od mediteranskih zemalja, Irci i Britanci razmatraju hoće li zadržati svoju politiku otvorenih vrata nakon što im je došlo znatno više migranata nego što su očekivali prije posljednjeg vala proširenja 2004. godine. Protivnici useljavanja u Britaniji smatraju da imigracija ima ozbiljne učinke na zdravstvenu skrb, stanovanje te “na samu prirodu britanskog društva”. No čuju se i drukčija mišljenja, i to prvenstveno iz krugova velikog biznisa koji tvrde da ti ljudi dolaze u Britaniju zato što tamo ima posla te kako to nije ništa loše. Britanski mediji javljaju posljednjih dana kako tamošnje vlasti pripremaju novu shemu po kojoj Rumunji i Bugari koji traže posao na Otoku prvo moraju dokazati mogu li popuniti radna mjesta u onim sektorima gdje nedostaje radne snage, što će rezultirati manjim brojem odobrenih radnih dozvola. Inače, Velika Britanija, Irska i Švedska bile su jedine od starih članica Unije koje su odmah otvorile svoje tržište rada za migrante iz 10 novih članica, a preostalih 12 starih članica odlučile su zadržati ograničenja koja bi u nekim slučajevima mogla potrajati sve do 2011. godine, kada je zadnji rok za ukidanje. Doduše, ta se ograničenja nisu odnosila na svih 10 novih članice, pa su tako Cipar i Malta bili izuzeti.

Nova shema
U izvješću se ističe kako je Velika Britanija u posljednje dvije godine zabilježila 447.000 zahtjeva iz zemalja srednje i istočne Europe. Irci su pak od 2005. pa do prvog tromjesečja ove godine izdali 200.000 odobrenja, a pritom su dvije trećine njih odlučile ostati i raditi u zemlji. Švedska bilježi oko 8800 migranata, i to prvenstveno iz Poljske te Baltičkih zemalja – Estonije, Litve i Letonije. Italija se koncem srpnja pridružila skupini zemalja koje su odlučile ukinuti sistem kvota, pridružujući se tako Britaniji, Irskoj, Švedskoj, Grčkoj, Portugalu, Finskoj i Španjolskoj. Kao i u drugim zemljama, Poljaci su i u Italji najbrojniji strani radnici, gdje ih je u 2005. godini došlo više od 24.000, no to su uglavnom bili sezonski radnici. Za njima slijede Rumunji, Albanci i Marokanci. Španjolcima je stiglo oko 235.000 migranata iz Europe, no od tog broja samo ih je 11.000 došlo iz srednje i istočne Europe, uglavnom Poljaka i Litvanaca, a migranti koji nisu stigli iz članica EU bili su iz Ekvadora, Maroka i Rumunjske, njih oko 400.000. Slični su trendovi prisutni i u Grčkoj i u Portugalu. Grcima je stiglo oko 4000 istočnih Europljana u potrazi za poslom, a u Portugalu bilo ih je četiri puta manje.

ECAC: Ukinuti sva ograničenja za kretanje radne snage

Europski radnici koji traže posao u nekoj drugoj državi članici ne bi trebali biti tretirani drukčije s obzirom na zemlju iz koje su došli, privremena ograničenja liberalizacije tržišta rada ne bi trebalo zadržati jer stvaraju umjetnu podjelu između starih i novih Europljana, stoji u preporukama agencije ECAC koja je izradila izvješće o kretanju radnika u EU. Članice bi jasno trebale dati na znanje da u EU svi imaju pravo na slobodu kretanja, a prvi korak trebala bi biti pouzdana informacija. Članice EU također se pozivaju da sagrade pozitivan stav prema migrantima i naglase doprinos koji oni daju u ekonomskom, demografskom i kulturnom pogledu. Umjesto restrikcija koje bi dovele do porasta ilegalne imigracije, treba primijeniti liberalniji pristup koji će povećati udio onih koji rade legalno, a istodobno smanjiti sivu ekonomiju. Trebalo bi pojačati i radne inspekcije kako bi se spriječila eksploatacija i nejednak tretman migranata. Integraciju migranata u društvo koje ih prima trebalo bi pomoći koordiniranim politikama primateljica, a sami migranti bi, s druge strane, trebali biti bolje pripremljeni na izazove koji ih čekaju prije odlaska.

Barroso: Bugarska ulazi u EU 2007., ali uz zaštitne klauzule

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso smatra da će EU vjerojatno primijeniti strogi monitoring s mogućnošću sankcija, tzv. zaštitne klauzule, za Bugarsku ako ta zemlja uđe u Uniju 1. siječnja 2007. Europski izvori uvjereni su da će i Rumunjska i Bugarska ući 2007., ali uz strogi monitoring, što se ponajprije odnosi na Bugarsku koja ima velikih problema s organiziranim kriminalom i korupcijom. Ako Komisija preporuči ulazak Bugarske 1. siječnja 2007., aktiviranje zaštitnih klauzula u nekim područjima vrlo je vjerojatno, rekao je Barroso u utorak navečer nakon sastanka s bugarskim premijerom Sergejem Staniševim na marginama plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu. Zaštitne klauzule, predviđene Sporazumom o pristupu, mogu se primjenjivati tri godine nakon ulaska zemlje u EU, a Bugarsku bi isključile iz nekih europskih politika. Taj instrument do sada nije primjenjivan premda postoji u pristupnim sporazumima deset istočnoeuropskih zemalja koje su u EU ušle 2004. Barroso nije precizirao broj ni vrstu tih zaštitnih mjera, no upozorio je da su u slučaju Bugarske “dva najosjetljivija pitanja” borba protiv organiziranog kriminala i korupcija. To znači da bi Bugarska mogla biti isključena iz nekih europskih politka koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove.
(H)

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište