Koliko god bila uspješna ovogodišnja turistička sezona, budućnost Hrvatske leži u razvoju potencijala i kreativnosti njezinih državljana i razvoju industrije temeljene na intelektualnom kapitalu, istaknuo je veleposlanik SAD-a Kenneth Merton u srijedu u Zagrebu na otvaranju konferencije Intelektiv.

Merton tvrdi da je sad vrijeme da se u Hrvatskoj stvori poticajna okolina za razvoj inovacija.Navodi da je to put kojim se već dugo razvija američko gospodarstvo, čiji je izvoz osobito snažan u području filmske industrije, farmaceutike, softvera i robotike. Primjerice, u industrijama koje ovise o učinkovitoj zaštiti intelektualnog vlasništva radi 40 milijuna radnika u SAD-u i one generiraju prihod od 5000 milijardi dolara godišnje."Hrvatska im nije povijesno poznata samo po Tesli i Penkali, već u novije vrijeme ima inovatore poput programera Tomislava Uzelca, koji je razvio algoritam na kojem je radio WinAmp, zatim Mate Rimca, koji je napravio električni superauto po cijeni od milijun dolara, te domaće startupe, poput Farmerona, koji su privukli novac američkih VC fondova", istaknuo je Merton te dodao da Hrvatska može razvijati IT kao što su to učinile Estonija i Finska.

Zaštita u Uniji
Patrice Pellegrino, predstavnik Ureda EU za usklađivanje na unutarnjem tržištu, kaže da Unija ima slična gospodarska kretanja kao i SAD. Od 615 industrija u Uniji njih 321 ovisi o učinkovitoj zaštiti intelektualnog vlasništva. Pellegrino ističe da je njihovo istraživanje pokazalo da u EU 76,5 milijuna radnih mjesta ili njih 35 posto izravno i neizravno ovisi o zaštiti intelektualnog vlasništva."Riječ je o 4700 milijardi eura ili 39 posto ekonomske aktivnosti koje stvara industrija intelektualnog vlasništva u EU", istaknuo je Pellegrino.Taj podatak ne uključuje Hrvatsku jer je istraživanje napravljeno 2012. godine. No, plan je to istraživanje provoditi redovito jer je potrebno ponovo pokrenuti razgovore o zaštiti intelektualnoga vlasništva u EU."ACTA je pokazala da se više razgovaralo o pitanjima načina zaštite intelektualnog prava, a manje o vrijednosti koju intelektualno vlasništvo daje ekonomiji i zato je nužno razgovarati o tome na nov način", istaknuo je Pellegrino.

Hrvatski apsurdi 
U, prema njihovu istraživanju, od intelektualnog vlasništva ima još veću korist nego SAD jer su ubrojeni i dizajn te neki drugi oblici zaštite koji se u SAD-u nisu računali. Nije važno promatrati samo ukupan promet već i kretanje vrijednosti. "Čak 88 posto vrijednosti uvoza u EU temelji se na intelektualnom vlasništvu, a EU 90 posto izvoza temelji na intelektualnom vlasništvu i zato je tema važna", kaže Pellegrino.Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva, istaknula je kako Hrvatska prepoznaje doprinos intelektualnoga vlasništva gospodarstvu. Stoga Vlada radi na Industrijskoj strategiji i Strategiji inovacija."Cilj je što prije napraviti zakonski okvir koji će biti poticajan za razvoj industrija temeljenih na intelektualnom vlasništvu jer porazno je da danas najkraće na zaposlenje čekaju ljudi sa završenom osnovnom školom", zaključila je Škrtić.