Godinu i pol duga sapunica vezana za sarajevski Energopetrol u petak je završena potpisivanjem Ugovora o dokapitalizaciji te naftne kompanije s mađarsko-hrvatskim konzorcijem MOL – INA. Potpise na taj akt u zgradi Vlade Federacije u Sarajevu stavili su federalni premijer Ahmet Hadžipašić, predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernandi, predsjednik Uprave INA-e Tomislav Dragičević i direktor Energopetrola Namik Bušatlić. Prema ugovoru, konzorcij će za 67 posto vlasničkog udjela, 65 benzinskih postaja i dvije Upravne zgrade najveće naftne tvrtke u BiH Energopetrolu isplatiti 30,097.500 eura, Vladi Federacije na ime prava na dokapitalizaciju 5,100.000 eura, te u iduće tri godine u razvoj tvrtke uložiti dodatnih 75 milijuna eura. Konzorcij se obvezao i pokriti Energopetrolov gubitak iz poslovanja u 2005. i 2006. godini. Zbroji li se investicija koju će MOL i INA utući u tvrtku čije benzinske stanice i premijer Hadžipašić otvoreno naziva “starim željezom”, jasno je da je konzorcij, baš kao i MOL u slučaju dokapitalizacije INA-e, svjesno preplatio kupljeno. Zašto, u ekskluzivnom su razgovoru odmah po stavljanju potpisa Poslovnom dnevniku razložili glavni akteri priče, Zsolt Hernandi i Tomislav Dragičević.

Koji su prvi koraci koje ćete poduzeti u Energopetrolu?
Dragičević: Čim preuzmemo kontrolu upravljanja tvrtkom, a to će biti za desetak – petnaestak dana, mi u Energopetrol možemo davati robe koliko treba. Do sada je to bilo preriskantno jer je INA isporučivala robu bez garancija naplate. Energopetrol je kupovao i od nas, ali je kupovao i mnogo derivata koji nisu zadovoljavali kvalitetom i standardima. Od sada će svi kupci primijetiti veliku razliku u tome.

Premijer Hadžipašić zatražio je da se 5,100.000 eura namijenjenih Vladi, kao i

30,095.000 eura za skidanje hipoteka nad imovinom Energopetrola uplate hitno, te da do Nove godine započne rekonstrukcija barem dvije benzinske crpke. Možete li poštovati s te rokove i kakve crpke građani BiH mogu očekivati?
Hernandi: Rokovi ne ovise o nama. Čim dobijemo odobrenje o antimonopolu, te se uvjerimo da nema nikakve “egzotike”, ispunit ćemo obećano i isti dan poslati novac. To nije problem jer konzorcij želi ulagati u tržište s potencijalnom milijunskom dobiti. Potom krećemo u obnovu benzinskih crpki što nam neće oduzeti mnogo vremena. No zato će dugo trajati izmjene internih procesa, povećavanje transparentnosti i efikasnosti tvrtke te nalaženje novih poslovnih prilika. Sve to zahtijeva mnogo vremena i teškog rada i na nesreću, riječ je o komponenti koja se još dugo neće vidjeti iz perspektive javnosti. Kao u slučaju Ine, svi stalno pitaju gdje su nove benzinske crpke i što je s ulaganjem u modernizaciju rafinerija jer nitko ne može vidjeti čitav rad potreban za ostvarenje tih ciljeva. A o kolikom je poslu zapravo riječ, dovoljno govori podatak da je samo izmjena operativnog sistema Ine zahtijevala novi poslovni modul s IT podrškom i 2,5 godine rada više od 300 ljudi na projektu.

Što ćete mijenjati na postajama Energopetrola, hoće li zadržati stari naziv?
Dragičević: Kompaniju ćemo razvijati pod istim brendom, a pumpe obnoviti tako što ćemo na mjestu starih sagraditi nove koje će zadovoljavati sve europske standarde: odvodnju zamašćenih voda, dvostruke stijenke na rezervoarima, novi agregati, te nešto veće trgovine s nešto više suhog asortimana i drukčijim radom.

S predstavnicima sindikata Energopetrola potpisali ste socijalni program zbrinjavanja 1059 radnika te tvrtke. Što ti ljudi konkretno mogu očekivati?
Hernandi: Zaposlenima koji to žele programom smo zajamčili ostanak u kompaniji, dok smo zaposlenicima koji žele otići omogućili prekvalifikacije za rad na poslovima koji se ne tiču trgovine ili isplatu otpremnina. Zajamčili smo i rast osobnih dohodaka u skladu sa zalaganjem na radu, odnosno povišicu ako na radnom mjestu na kojem rade, primjerice, povećaju dnevni promet.

Gotovo dvije godine trajali su otpori ulasku konzorcija u Energopetrol zbog čega ste u više navrata zamalo odustali od zaključivanja posla. Ipak, uvijek ste popustili i time potvrdili golem interes za ovo područje. Što dobivate?
Dragičević: Odbace li se emocije i zaboravi da je riječ o Ini i Molu, nego, primjerice, o Shellu ili BP-u, transakcija bi protekla glatko. No nikome to ne vrijedi koliko vrijedi Ini. To je kao da imate malo dvorište koje želite proširiti i saznate da susjed prodaje svoj vrt. Ako je potrebno, taj ćete mu vrt platiti više nego svi drugi, što objektivno nema logike, ali ono vama vrijedi. Kada bi nezavisni analitičari procjenjivali ovu transakciju, rekli bi da doista ne vrijedi tolike novce. No nama znači razvoj nove mreže za Inine rafinerije, pogotovo sisačku, koje će biti na europskoj razini 2009. godine. To je pravi razlog cijelog posla iako smo imali i mnogo jeftiniju B varijantu.

A to je?
Dragičević: Gradnja novih benzinskih crpki na atraktivnim lokacijama diljem BiH. Vi znate za koliko se novaca sagradi pumpa, a znate i koliko ih ima u Bosni i Hercegovini i za koji se novac one mogu kupiti. Ne, mi smo na ovo tržište htjeli ući u suradnji s Energopetrolom, s kojim Ina surađuje još iz doba Jugoslavije. Osim toga, nema ni razloga da zajedno ne idemo u treće zemlje na čijim će nam tržištima suradnja biti prijeko potrebna. I to je razlog zašto želimo aktivirati sve radnike Energopetrola, koji će nam, ako ne ovdje, sigurno koristiti u drugim zemljama. Ina, primjerice, samo u Siriji danas zapošljava oko 600 ljudi.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Ovdašnji su otpori najčešće argumentirani Ininom preuzimanju tržišnog monopola. Kako to komentirate?
Hernandi: Tvrdnje o monopolu uvijek se plasiraju iz dva razloga: nepoznavanja logike poslovanja ili interesa u zastupanju nekoga drugog. Krenimo ispočetka: to je bio javni poziv, otvoren tender i svi su imali mogućnost dati ponudu. Konzorcij Mol – Ina ponudio je najviše i nitko ne može sumnjati možemo li pružiti potreban know how i kapital, te ispuniti obveze jer nismo tvrtka s temeljnim kapitalom od 10.000 kuna! Ovo je otvoreno tržište i u promjeru od 600 kilometara postoje četiri operativne rafinerije, svaka od njih može zadovoljiti potrebe tržišta ako ispunjava kriterije kvalitete. Zloupotreba cijena može se javiti samo tamo gdje države zatvaraju granice. No po regulativi Europske unije, kazne za monopol mogu iznositi deset posto godišnjeg prometa tvrtke, što je u slučaju Mola milijardu eura. Mislite li da bismo učinili sebi tako nešto?

Kako regirate na nedavno najavljeno osnivanje zajedničke kompanije Lukoil – Petrol?
Hernandi: Svi znaju da velike ruske upstream kompanije trebaju dodatne downstream kapacitete. Osim toga, nikada ne možete isključiti tržišno nadmetanje tako da se ovo, može se reći, bilo i očekivano. Istovremeno, osnivanje ove kompanije i predstojeća modernizacija rafinerija u Srbiji stvaraju sasvim novu, mnogo konkurentniju situaciju u srednjoj i istočnoj Europi u kojoj želimo pozicionirati Inu kao vodeću naftnu kompaniju. To praktično znači da je dinamika izvođenja projekta modernizacije Ine postala previše spora. Bez ubrzavanja modernizacije, Ina vrlo lako može zaostati i izgubiti tržišta na koja pretendira i status koji želimo da ima. U svakom slučaju, spremni smo prihvatiti bačenu rukavicu i odgovoriti efikasnošću, kvalitetom i ubrzavanjem procesa modernizacije

Što je s Ininom imovinom u Srbiji koju su tamošnje vlasti pripisale Beopetrolu, a na koju danas pravo polaže upravo Lukoil?
Dragičević: To bitno mijenja kompletnu strategiju Ine na ovom prostoru. Lukoil je u zajedničku kompaniju s Petrolom ubrojio 187 benzinskih crpki Ine u Srbiji. Nije mi jasno kako kada su Ina i Beopetrol zbog te imovine još na sudu u Beogradu. Bez ikakve sumnje, to je naša imovina, nasilno oduzeta i protuporavno prodana Lukoilu. Kada proces u Beogradu završi, a trenutno je u fazi administrativne šutnje, vidjet ćemo što i kako dalje. No, sigurno je da mirno gledati nećemo…

Lukoil opskrbljuje naftom i Mol?
Hernandi: Iz Rusije nabavljamo 12 milijuna tona nafte godišnje, ali tu sirovinu kupujemo od različitih kompanija. Lukoil je svakako jedna od njih, no nije naš najveći dobavljač.

Novi čovjek u upravi Ine do kraja 2006.

Tko će naslijediti gospodina Gesztija u Upravi Ine?
Hernandi: Novi će čovjek preuzeti dužnost od iduće godine, a odgovor na pitanje tko će on biti, dat ću vam za nešto manje od tri mjeseca.

U Energopetrol se uvodi peteročlana uprava

Hoćete li postaviti nove ljude u Upravu kompanije?
Dragičević: Uvest ćemo peteročlanu Upravu. Pogledat ćemo s čime raspolažemo i neke postojeće članove zadržati, a neke zamijeniti novima. Vidjet ćemo što postojeći menadžment može pružiti i ocijeniti koji pojedinci mogu ostvariti željene rezultate. Naime, ni Mol ni Ina nemaju preveliki broj ljudi u menadžmentu vlastitih kompanija.

Ulaganja u rafinerije nužna i nakon modernizacije

Rafinerija Bosanski Brod i Rafinerija Sisak imaju identično tržište. Postoji li mogućnost da dio tržišta BiH preuzme rafinerija z Republike Srpske?
Hernandi: Moderna rafinerijska tehnologija vrlo je komplicirana i već je posjedovanje kadra koji je poznaje kapitalna investicija. Mol posjeduje dvije najmodernije i najučinkovitije rafinerije u Europi. Dok će Euro V norma zahtijevati 10 miligrama sumpora po litri goriva tek od 2009., naše rafinerije već danas proizvode goriva sa sedam miligrama sumpora po litri. To smo postigli 2002. godine, kada smo završili modernizaciju rafinerija. Nakon toga svake godine potrošimo dodatnih 200 milijuna eura samo da bismo održali tu kvalitetu. Isto će biti i s hrvatskim rafinerijama nakon modernizacije. No za narod BiH najvažnija je kvaliteta proizvoda. Ako rafinerija Bosanski Brod može proizvesti kvalitetnije gorivo od rafinerije Sisak, nećemo imati ništa protiv da ga kupimo i prodajemo na crpkama po BiH. Isto radimo u Rumunjskoj, gdje imamo 120 crpki, a nemamo rafineriju, pa derivate kupujemo od Lukoila koji je u toj zemlji ima. Molove rafinerije na rumunjsko tržište plasiraju samo one proizvode koje rumunjska rafinerija kvalitetom ne može dosegnuti. To je logika poslovanja.

Kada Vlada propiše, uvest ćemo biokomponente

Mol polako uvodi biokomponente u gorivo, hoće li i Ina uskoro početi činiti isto?
Dragičević: Onoga trenutka kada Vlada, sukladno europskim regulativama, propiše da to moramo učiniti i mi, Ina će to i učiniti. No Vlada će se isto tako morati odreći nekih poreza, kao što se odrekla i mađarska vlada slučaju Mola. Ipak, moramo biti svjesni rokova koje je Europa dala za ugradnju biokomponenti u gorivo. Svako ranije djelovanje samo nas može više stajati.