Posljednje prognoze Europske komisije (EK) za gospodarska kretanja u Hrvatskoj približile su očekivanja rasta većini lokalnih očekivanja. Korekcijom na više Bruxelles očekuje u ovoj godini 8,1 posto rasta (ranije 5,6 posto), što je nadomak HNB-ovih 8,5 posto, ipak opreznije od Vladinih 9 posto, no ujedno je i treća najbrža stopa u Europskoj uniji.

Jesenske prognoze Komisije generalno predviđaju brži tempo oporavka od korona krize nego one proljetne, uostalom korekcije na više kako se godina bliži kraju davali su i domaći stručnjaci. Europski lider s najvišim BDP-om u 2021. bit će Irska s prognoziranih 14,6 posto, slijedi Estonija s 9 posto.

Suštinski bez iznenađenja

Rang ljestvica u idućoj godini, naravno ne bude li korekcija, mogla bi izgledati još bolje s rastom od 5,6 posto, odmah iza Malte. “Oporavak hrvatskog gospodarstva nastavio se i u 2021., ponajviše zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji i boljim od očekivanih rezultata u turističkom sektoru.

Povoljna ekonomska kretanja prelila su se na tržište rada koja doživljava snažnu dinamiku zapošljavanja”, ističe EK. Dobra perspektiva gospodarstvu očekuje se i u naredne dvije godine. Suštinski u jesenskim prognozama Bruxellesa nema većih iznenađenja.

Motor rasta ostaje domaća potražnja koju gura dobra situaciju na tržištu rada. Tijekom krize akumulirana štednja i rast potrošačkog kreditiranja dat će svoj obol ekonomskom zamašnjaku. Pozitivan doprinos doći će i iz smjera javne potrošnje, no njezin moment će usporiti zbog targetiranja manjka i javnog duga u okviru uvođenja eura u 2023.

Investicijski zamah trebao bi ubrzati na krilima europskog novca u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti povrh redovnog EU proračuna i isplata iz Fonda solidarnosti za štete od potresa.

Europska komisija očekuje da će s vremenom ti fondovi potaknuti dodatne privatne investicije, koje će dodatno olakšavati povoljni uvjeti financiranja.

I konačno, reforme iz NPOO-a (o kojima ovisi buduće izdašne uplate) trebale bi podržati poslovno povjerenje, navodi EK.

Nastavak solidnih kretanja

Izvoz je stavka BDP-a koja bi trebala rasti sukladno poboljšanju situacije u glavnim trgovinskim partnerima. Nakon ovogodišnjeg iznenađujućeg skoka izvoza usluga, u prvom redu turizma, očekuje se nastavak solidnih kretanja čiji su preduvjeti povoljni uvjeti na emitivnim tržištima i normalizacija putovanja.

Premda se domaćem gospodarstvu prognozira snažan rast izvoza roba, njegova uvozna ovisnost rezultirat će postupnim kvarenjem trgovinske bilance što je slika koja u bitnom odražava ranjivosti i konkurentske slabosti gospodarstva.

I konačno, nezaobilazni faktor neizvjesnosti tih prognoza je niska stopa procijepljenosti od tek 44,9 posto svih građana. Takve brojke “mogle bi dovesti do strožih mjera radi suzbijanja pandemije te kašnjenje u obnovi od potresa”.

Pozitivni ‘rizici’ su mogući ulazak u šengenski prostor i eurozonu. Inflacija će prema očekivanjima ubrzati zbog rasta cijena energije i hrane te dosegnuti 2,2 posto u ovoj godini nakon čega bi se trebala postupno stabilizirati.

Manjak u proračunu trebao bi se spustiti na 4,1 posto BDP-a u 2021., a iduće godine na 2,9 posto, a silazna putanja predviđa se i za javni dug; s ovogodišnjih 82,3 posto na 79,2 posto iduće godine. Zaposlenost bi se već ove godine trebala vratiti na pretkriznu razinu, a stopa nezaposlenosti spustiti na rekodno niskih 5,8 posto u 2023.