Ova će rečenica zvučati nadrealno, ali podaci je potvrđuju: Hrvatska je među europskim rekorderima prema rastu plaća u posljednjih godinu dana. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u travnju, svibnju i lipnju prošle godine bila i na samom vrhu jer je imala rast plaća od 17,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. To je daleko više od prosjeka EU (5,1 posto) i eurozone (4,5 posto). U srpnju, kolovozu i rujnu pretekla nas je Rumunjska. Ne treba onda iznenaditi da je i inflacija u Rumunjskoj veća nego u Hrvatskoj. Domaća inflacija, inače, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u siječnju 2025. iznosila je pet posto na godišnjoj razini, a mjerena indeksom dobara i usluga za osobnu potrošnju (IPC), iznosila je četiri posto u prošlog mjeseca. Time su državni statističari potvrdili ranije preliminarne procjene o nastavku cjenovnih pritisaka.

Plaće u javnom sektoru brutalno su rasle u prošloj godini. Na proljeće, netom prije parlamentarnih izbora, porasle su za 28,7 posto, daleko najviše u cijeloj EU.

U isto vrijeme, plaće zaposlenih u privatnom sektoru rasle su tek nešto iznad 12 posto, što je također respektabilan porast, no ipak puno niži nego u javnom sektoru. Nije slučajno da zemlje koje se nalaze na vrhu poretka po rastu plaća (Hrvatska, Rumunjska, Poljska, Mađarska), trenutačno imaju i najviše stope inflacije u EU.

Rast plaća u javnom sektoru više je nego dvostruko veći od rasta plaća u privatnom sektoru. Prosječne plaće najviše su rasle u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje je zabilježen rast od 15 posto, dok su u tvrtkama u državnom vlasništvu plaće porasle za 14 posto. Nakon toga slijedi povećanje plaća u kompanijama u privatnom domaćem vlasništvu te udrugama, gdje je zabilježen rast od 10 posto, dok su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu porasle za devet posto.

Stanje neodrživo

Takvo stanje je neodrživo, upozorava analitičar Intercapitala Marin Orel. “Umjesto da se usredotoči na strukturne reforme, vlada se uvelike oslanjala na populističke mjere kao što su povećanje plaća u javnom sektoru, nametanje gornje granice cijena za odabrane proizvode i povećanje ukupne državne potrošnje. Povećanje plaća u javnom sektoru je poželjno, ljudi zaslužuju poštenu naknadu. Međutim, takva bi znatna povećanja trebala biti usklađena s odgovarajućim dobicima u produktivnosti, što nije slučaj ovdje. Osim toga, važno je uzeti u obzir veličinu radne snage u javnom sektoru – oko 500 tisuća zaposlenih, što čini otprilike jednu trećinu ukupnog zaposlenog stanovništva. Konteksta radi, prije petnaest godina bilo je oko 400 tisuća zaposlenih u javnom sektoru. Tijekom istog razdoblja, Hrvatska je doživjela značajan pad stanovništva zbog iseljavanja i starenja radne snage, što je dodatno naglasilo neravnotežu”, rekao je Orel.

Što je onda rješenje za spomenute hrvatske neravnoteže? To svakako nije ograničenje cijena pojedinih proizvoda, poručuje ekonomski analitičar Andrej Grubišić. “Hrvatskoj treba restriktivnija monetarna politika, povlačenje viška novca iz opticaja, reduciranje državne potrošnje, ukidanje ograničenja cijena, rušenje administrativnih barijera za ulazak konkurencije, reduciranje porezne presije na rad, PDV, trošarine”, jasan je Grubišić.

Dok smo prvaci eurozone u inflaciji, ako tablicu okrenemo – prvi smo straga po padu industrijske proizvodnje. Hrvatska je u studenom zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU, čak 6,6 posto, višestruko snažniji od prosjeka. S druge strane, potrošnja raste. Maloprodaja je u Hrvatskoj lani porasla 6,5 posto, trostruko brže od prosjeka Europske unije. Jasno je da se stvara neprirodni balon.

Tko mjeri učinke?

Rasle su ne samo prosječne, već i minimalne plaće. Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj od 1. siječnja iznosi 970 eura, s nekadašnjih 840 eura bruto. To znači da je minimalna plaća neto oko 750 eura. Ova odluka donijela je povećanje od 130 eura, što znači rast od 15,48 posto u odnosu na nekadašnji minimalac od 840 eura bruto, odnosno 670 eura neto.

Digitalna transformacija

Private GPT: Ključ sigurne i suverene umjetne inteligencije u suvremenom poduzeću

Projekt

Wellovar – projekt koji donosi snažan zamah kontinentalnom turizmu

Odluku o povećanju minimalne plaće donijela je Vlada u listopadu 2024. Povećanje minimalne plaće izazvalo je zabrinutost među poslodavcima i ekonomistima zbog mogućeg utjecaja na rast cijena. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je da bi ovo povećanje moglo dovesti do jačanja inflatornih pritisaka i smanjenja konkurentnosti poduzeća.

Glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić, ističe da je od 2019. godine minimalna plaća porasla za 92 posto, što je znatno iznad stope inflacije, rasta BDP-a i produktivnosti. Prema njegovim riječima, najavljeno povećanje od 15 posto stvara značajne izazove u gospodarstvu, prije svega kroz jačanje inflatornih pritisaka te pogoršanje konkurentnosti tvrtki.

Zaključno, povećanje mase plaća u posljednje dvije godine je bilo vrlo neselektivno, bez programa mjerenja učinka. Većina njih je dobila povišice a da se zna zbog čega. Dodaje da je masa plaća u pet godina udvostručena u javnom sektoru. Država nam je preskupa, previsoki su porezi, preregulirana je. Da ne ostane to samo na razini floskula, veći je porezni klin na plaće veće od 2500 eura nego u dvanaest drugih članica EU-a. Jednostavno, hrvatsko gospodarstvo nije konkurentno. Ako ne možemo privući nove investicije, ne možemo održavati konkurentnost. A to je jedino jamstvo zdravijeg bržeg rasta plaća i zaustavljanja inflatornih pritisaka.