Vi ste kičma hrvatskoga gospodarstva, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković obraćajući se izvoznicima na 19. konvenciji Hrvatskih izvoznika, kojima je najavio da će i u novom mandatu njegova Vlada nastaviti raditi ono što je započela u prethodna dva mandata, a sada i u prilično drugačijem kontekstu. Dijelom je to zbog promijenjenih geostrateških odnosa, no s druge strane ulazi i s jako dobrim iskustvom u kriznom upravljanju iz proteklih godina, u kojima se pokazala uspješnom.

Objašnjavajući aktivnosti koje su u fokusu njegove Vlade, Plenković je objasnio i značaj za izvoznik kompliciranog i detaljnog postupka prijama Hrvatske u OECD, zadnju integraciju u koju Hrvatska želi ući. Tom karikom koja je preostala nakon članstva u EU, eurozoni i Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, NATO-u, Plenković računa da će se ispuniti cilj brendiranja države kao ozbiljne zemlje, sigurne za poslovanje i stabilne ekonomije, s dobrim kreditnim rejtingom.

Transformativni procesi
Ta prepoznatljivost zemlje i članstvo među najrazvijenijim društvima podići će i status hrvatskih izvoznika. Bolji međunarodni položaj, drugim riječima, glavni je Vladin adut za poticanje izvoznika. Predsjednik Vlade zadovoljan je odvijanjem postupka ispunjavanja kriterija i očekuje da će se na proljeće 2026. Hrvatska pridružiti OECD-u.

Zahvalivši se izvoznicima na doprinosu gospodarstvu, Plenković je istaknuo kako se bilježi kontinuiran rast, uz iznimku 2020. i pandemije koronavirusa. Posebno izdvaja i socijalnu koheziju koja je, zahvaljujući menadžeriranju krizom, Vlada uspjela očuvati, te činjenicu da su građani bili pošteđeni rastom cijena energenata kao u nekim drugim državama.

U prvom ovogodišnjem tromjesečju Hrvatska bilježi drugi najveći rast gospodarstva među članicama EU, a sve projekcije, od Vlade i EK do MMF-a, Svjetske banke i OECD-a, ukazuju da će rast BDP-a biti između 3 i 3,5%, dok će, kako ističe Plenković, prosječan rast BDP-a na razini EU biti 1%, a u Eurozoni i slabiji, 0,8%.

“U proteklih osam godina Hrvatski je BDP per capita porastao sa 62 na 76% prosjeka razvijenosti EU, a rast u ovoj godini navodi na zaključak da će taj prosjek do kraja 2024. doseći više od 77,5%”, istaknuo je predsjednik Vlade, podvlačeći da je takvom dinamikom realno da će ispuniti cilj da do kraja ovog, trećeg mandata njegove Vlade prosjek razvijenosti bude između 80 i 82%.

“Veliki, transformativni proces koji smo vodili zadnjih nekoliko godina pridonio je vašoj poziciji u unutar hrvatske i u međunarodnim aktivnostima”, kazao je Plenković, navodeći i da su izvoznici uvelike pridonijeli zamahu gospodarstva, koji je vidljiv i kroz trenutačne podatke o najvećem broju zaposlenih, više od 1,74 milijuna osiguranika, te uz rekordno nizak broj nezaposlenih osoba, čiji je broj ispod 84 tisuće.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Plenković se osvrnuo i na vrlo složenu međunarodnu situaciju kroz koju se prolazi u 2024. Od 8 milijardi stanovnika na planetu na neki oblik izbora izaći će njih 4 milijarde.

Posljedice bez presedana
“Svijet je opterećen ruskom agresijom na Ukrajinu, koja traje već dvije i pol godine i čije su posljedice na gospodarstvo, socijalnu i energetsku situaciju, inflatorne pritiske, trgovinske tokove i sankcijske režime bez presedana, a kraj joj se u ovom trenutku ne nazire”, istaknuo je Plenković, nastavljajući kako složena situacija vodi i nastavku ilegalnih migracija, a one podrivaju političku arhitekturu Europe.

Tu je i sukob SAD-a i Kine, a protekcionizam za kojim poseže SAD svojim zakonom o smanjenju inflacije, pogađa i EU, koja, kako ističe Plenković, već godinu i pol radi na tome kako ublažiti negativne efekte koje trpe tvrtke koje izvoze u SAD.