Prije tri godine u Hrvatskoj je zaustavljen trend pada broja prijavljenih patenata koji traje već dva desetljeća, no lani je taj pozitivan pomak prekinut. Štoviše, broj predanih prijava nikad nije bio manji. Prema podacima državnih statističara, ukupno je u 2024. Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo podneseno 68 prijava. To je u odnosu na dosad najlošiju 2020. osjetan pad, čak 20 prijava manje. Koliko je negativan trend najbolje govori usporedba s 2008. godinom, kada je prijavljeno bilo 400 patenata. Hrvatska je mala, ali inovativna zemlja iz koje su došli veliki izumitelji poput Nikole Tesle, Fausta Vrančića, Slavoljuba Penkale ili Ferdinanda Kovačevića, i svijetu je dala brojne vrijedne patente poput torpeda, cepelina, gromobrana, Sumameda. Naprednim inovacijama njenih ljudi svjedočimo i danas, no statistika govori nešto drugačije. S obzirom na to da je inovativnost važan kotač u tržišnoj utrci i prijave patenata pokazatelj su i konkurentnosti ekonomije, takav pad otvara pitanje što je razlog manje prijava i što to znači za gospodarstvo.

Podnošenje patentnih prijava prati ekonomske promjene i povećava se ili smanjuje sukladno povećanju ili smanjenju investicijskih ulaganja u našoj zemlji. Također, broj prijava ovisi o postojanju kod nas paralelnih industrija ili djelatnosti na koje se odnose moguće prijave patenata”, pojašnjava Tomislav Pejčinović, direktor Centra za patente. Kaže i da razloge treba tražiti i u mogućnosti da državna statistika odražava samo nacionalne prijave, ne i za validaciju europskih patenata.

No, Neven Marković iz Saveza inovatora Zagreba ističe da prijave patenata iz Hrvatske uredno padaju i na razini Europskog patentnog ureda, a po njemu je presudan izostanak edukacije za prijavljivanje zaštite patenata.

Rušimo rekorde

Objašnjava da problem patentnih prijava seže još u puno duže razdoblje. Uvijek država ima samo jedan patentni zavod, a u vrijeme bivše države on je bio u Beogradu. Početkom 1990-ih Zagreb nije imao stručno znanje jer su kapaciteti ostali u Beogradu, a kada se i ekipiralo, startalo se s prvim zakonom koji nije nametao obvezu domicilne prijave jer se smatralo da će time biti ograničeno poduzetništvo, prisjeća se.

“No, još važnije, propustilo se promovirati nužnost i svrsishodnost patentne zaštite, ona se ne predaje na fakultetima i ljude se ne upoznaje s njezinom važnošću. Uvriježila se stoga predrasuda da je to nešto što previše košta, a postupak prijave i rješavanja predugo traje”, kaže Marković. U Sloveniji je, dodaje, slučaj nešto bolji, jer su u vrijeme bivše države imali i ‘pisarnu patenata’, svojevrsnu podružnicu, koja je brzo startala po osamostaljenju države i išlo se od kompanije do kompanije uz pozive da prijavljuju patente.

Hrvatska je u međuvremenu ušla u EU i u mnogočemu napredovala, no ne i s prijavama patenata. Usporede li se i brojke s početka 1990.-ih, pad je još i značajniji. Primjerice, 1993. bilo je 593 službeno prijavljenih patenata.

“Mi smo talentiran narod, a da njegova inovativnost ne slabi i ne izumire vidite i svake godine na međunarodnim inovacijskim izložbama. Upravo na zadnjoj, u Bangkoku, na kojem je nastupilo 1100 inovatora iz 26 zemalja, naših 10 inovacija osvojilo 17 nagrada”, ističe Marković. Dodaje i da je izložba koja se redovito održava na Zagrebačkom velesajmu jedna od pet najvećih na svijetu, a okupe se u pravilu inovatori iz 20 do 25 zemalja, te iz Hrvatske na njima vidimo po 150 inovacija.

“Apsurdno je da uredno rušimo rekorde po inovacijama, a istovremeno imamo sve manje prijavljenih patenata”, konstatira Marković, čiji Savez inovatora aktivno lobira na zagrebačkim i osječkim fakultetima potičući na obvezu zaštite inovativnih rješenja i proizvoda. Kaže, međutim, da to mora biti i zadaća države.

Projekt

Wellovar – projekt koji donosi snažan zamah kontinentalnom turizmu

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Na upit koliko zaštite danas, u uvjetima kineske ekspanzije, uopće pruža prijava patenta, odgovara kako se zaštita odnosi na tržište na kojemu je patent prijavljen. Ako je zaštita tražena samo za tržište EU, ona neće zaustaviti da netko u Kini kopira inovaciju, ali se ‘kopija’ ne može plasirati na zaštićenom tržištu jer EU ima strategiju zatvaranja ulaza na svoje tržište.

Samo tri priznata

Inače, gleda li se sama statistika, od ukupnog broja prijavitelja patenata u prošloj godini, većina (62) su domaći. Gotovo tri četvrtine od njih su fizičke osobe, a najveći dio dolazi iz područja kemije (35,5%) te općeg strojarstva (30,8%). U Hrvatskoj je u važenju bilo lani 13.665 patenata, a gori od broja prijava samo je podatak o broju priznatih patenata. Bilo ih je, naime, svega tri. Prije pet godina priznato je 67 patenata, a 2011., primjerice, taj status dobilo ih je njih 271.

Neven Marković na sve te pokazatelje podvlači još jednom kako broj patenata ne odražava inovacijski učinak nekog društva i nema korelacije između njih i kreativnosti naših ljudi. Samo je potrebno, zaključuje, više truda na osvještavanju zaštite patenata.