Prema podacima iz Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, krajem prošle godine bilo je 133.640 obrta, što je 10.578 ili 8,6 posto više nego u prosincu 2024. godine. A u odnosu na prosinac 2020. godine, lani je bilo 42.672 obrta više, što je rast od čak 46,9 posto.

uz povećani promet

Crobexi porasli šesti tjedan zaredom: Ovim dionicama trgovalo se najviše

“Broj obrta bilježi kontinuirani rast u proteklim godinama što potvrđuje da je obrtništvo, unatoč brojnim izazovima, rastuća snaga hrvatskog gospodarstva, kao i da mladi ljudi sve češće prepoznaju poslovanje kroz obrt kao priliku da sami raspolažu svojim radnim vremenom, osiguraju vlastite prihode i žive kvalitetno od svojeg rada. Majstori su danas izuzetno traženi i plaćeni, sva zanimanja su deficitarna, a svakodnevnica je bez njih nezamisliva”, kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), piše N1.

Lani čak 8.000 uslužnih zanata više

Najveći broj obrta kontinuirano bilježi Ceh uslužnog zanatstva. Lani je u tom cehu zabilježen najveći porast, čak 8.215 obrta više, što je porast od 11,9 posto. Taj ceh skupa s ugostiteljstvom i turizmom inače čini najveći udio domaćeg obrtništva, čak dvije trećine ukupnog broja obrta. No u ugostiteljstvu i turizmu lani je zabilježen neznatni porast – bilo je tek 12 obrta više nego godinu dana ranije. Lani su značajniji porast zabilježili i Ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnessa (1.012 obrta više), Ceh prijevoza osoba i stvari (1.009 obrta više) i Ceh proizvodnog zanatstva (456 obrta više).

S druge strane, pad bilježe Ceh trgovine sa stotinu obrta manje i Ceh ribarstva, marikulture i poljodjelstva u kojemu je lani bilo 26 obrta manje nego 2024. godine.

Lani je u obrtima bilo 236.280 zaposlenih – 135.843 obrtnika i 100.437 radnika. Broj zaposlenih u obrtima od 2020. naovamo veći je za 50.280 osoba, što je porast od 27 posto.

Klobučara i češljara sve manje, a sve više groomera

Na pitanje koji stari obrti ‘izumiru’, a koji su relativno novi obrti ‘živnuli’ u posljednje vrijeme, predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil kaže da neki tradicijski i umjetnički obrti poput klobučara, postolara, češljara ili kišobranara nisu više gospodarski privlačni.

“Zbog niza okolnosti (ti obrti) teže opstaju na tržištu, osobito uz razvijenu, pretežno uvoznu industrijsku proizvodnju”, dodaje.

S druge strane, kaže Kratohvil, razvijaju se nove djelatnosti, pogotovo u IT sektoru te nove usluge u turizmu i ugostiteljstvu kao i one u vezi potreba građana kao potrošača, poput online trgovine, sektora savjetodavnih usluga, dizajna… Pritom ističe grooming – njegu kućnih ljubimaca kao jedne od brzorastućih obrtničkih branši.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

“Upravo je prošle godine po prvi puta u organizaciji HOK-a i Ceha groomera Obrtničke komore Zagreb održan 1. Susret groomera, prvo nacionalno okupljanje te struke na kojem je preko 250 predstavnika iz svih krajeva Hrvatske raspravljalo o aktualnostima i izazovima ove struke.”

Najviše se školuju za kuhare i automehatroničare

Rast broja obrta prati i rast interesa mladih za strukovna zanimanja, odnosno školovanje u obrtničkim školama? U HOK-u kažu da je to “stabilan kontinuirani rast” i da je lani u programe za obrtnička zanimanja bilo upisano 8.394 učenika, što je šest posto više nego prethodne školske godine. Najveći je interes za školovanje za kuhara (1.073 upisanih), automehatroničara (1.028), montera strojarskih instalacija (939), frizera (920) i operatera za strojne obrade (833).

“Uvedena je modularna nastava. Za pojedina obrtnička zanimanja trenutačno ne postoje trogodišnji obrazovni programi – primjerice za pedikere, bravare, fotografe, plinoinstalatere i obućare, kao niti njihove adekvatne zamjene čime je upitna usklađenost obrazovne ponude s potrebama tržišta rada, a naukovanje je dozvoljeno i u nelicenciranim gospodarskim subjektima”, ističe predsjednik HOK-a.

Obrtnici sada mogu nastaviti raditi i u mirovini

Velik je interes mladih za školovanjem za obrtnička zanimanja. No i mnogi koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu, rado bi nastavili raditi svoj posao u obrtu. Od ove godine napokon to mogu.

“Na našu inicijativu, od 1. siječnja došlo je do važne promjene kojom korisnicistarosne mirovine mogu registrirati obrt. Svi oni koji imaju obrt uz rad mogu s istim nastaviti odlaskom u starosnu mirovinu, pri čemu mogu primati 50 posto iznosa mirovine bez prekida rada. Time se obrtnicima po prvi puta daje realna mogućnost da ostanu gospodarski aktivni i nakon formalnog odlaska u mirovinu”, kažu u HOK-u.

Ističu da interes postoji, ali budući da je ta mogućnost nedavno stupila na snagu, tek treba vidjeti koliko će obrtnika-umirovljenika iskoristiti je.

“Mogućnost nastavka rada uz dodatni prihod u visini pola mirovine svakako za njih predstavlja priliku da i nadalje ostanu aktivni u svom zanimanju, možda u nešto manjem i godinama primjerenijem opsegu. HOK će nastaviti zalagati se za isplatu punog iznosa mirovine uz obavljanje obrtničke djelatnosti s obzirom na to da su obrtnici umirovljenici i dalje u nepovoljnom položaju isplatom samo pola mirovine. Vjerujemo da će se u narednom razdoblju i za ovaj zahtjev pronaći rješenje.”