Kada je prije četiri godine država odlučila tvrtku Brodarski institut ne poslati u stečaj ili restrukturirati, nego likvidirati, obećano je da će se djelatnost zadržati, zaposlenici, njih 13, “preseljeni” su u državnu tvrtku Hrvatska brodogradnja Jadranbrod (HBJ), a prostore za znanstvena istraživanja država je prenijela Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

U međuvremenu, u siječnju ove godine, odlučilo ih se dalje dati na korištenje zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). No, ne ide sve po planu. Nedavno se podigla prašina zbog najave HBJ-a da gasi organizacijsku jedinicu Istraživanje i razvoj i daje otkaze zaposlenicima bivšeg Brodarskog “zbog nepostojanja uvjeta za daljnje obavljanje djelatnosti”.

FER do danas nije uselio u prostor, zgrade su nezaštićene, derutne i, po tvrdnjama upućenih, nesigurne za boravak. Ministarstvo znanosti, pak, na naše upite poručuje kako će FER useliti do kraja godine, a potom u krugu Brodarskog instituta država namjerava osnovati i – Centar naprednih tehnologija.

Priča o Brodarskom doista je kompleksna, a početak kompliciranja traje od završetka Domovinskog rata i poslova koji je taj znanstveno-istraživački centar obavljao za vojsku, te pada narudžbi velike hrvatske brodogradnje u kojima je bio angažiran. Država nakon toga nije znala što s tvrtkom, sve dok se nije svela na nekretninu, jednu od najvrjednijih u Novom Zagrebu. Iako sposobna i za strateški važna istraživanja, trunula je u zapećku državnog portfelja.

Na tržištu je životarila, nije ju se htjelo privatizirati, nije dobivala pomoć iz proračuna, a sva ministarstva kojih se njegova djelatnost ticala bježala su od tog slučaja. Na kraju, kada je na ime malog zajma jedan investitor upisao zabilježbu na svu imovinu, država je reagirala i likvidacijskim postupkom prije četiri godine zadržala u svom vlasništvu vrijedni kompleks, koji je uzgred i kulturno dobro. U međuvremenu, slično kao i zgrada Vjesnika, prostor je propadao, bio je zapušten i uglavnom izvan funkcije, bez nadzora, zbog čega su u njega provaljivali narkomani i tinejdžeri, počesto razbijajući prozore i uništavajući objekte i imovinu u njima.

Nejasni odnosi

Prije nešto više od godinu dana optimizam da će se vratiti život u prostore Brodarskog (mimo ulaska MUP-ove Civilne zaštite u zgradu koja nije vezana uz infrastrukturu za znanstvena istraživanja) dala na najava dolaska FER-ovaca. Vlada im je odobrila korištenje prostora za projekt Centra izvrsnosti za pomorsku robotiku i tehnologijama za održivu plavu ekonomiju (CoE MARBLE), financiran u okviru programa EU Obzor Europa Teaming. U veljači ove godine projekt je svečano i u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i ključnih ministara, te predstavnika EK predstavljen javnosti. No, FER još nije ušao u prostore, neslužbeno se čuje i da odnosi s Ministarstvom znanosti nisu jasno definirani. O tome kako su regulirani odnosi izbjegli su odgovoriti na naš upit i u FER-u i u Ministarstvu. Jednoglasni su tek oko tajminga – uselit će u prostore do kraja godine. Znači, u idućih par tjedana.

Za financiranje projekta MARBLE za idućih šest godina osigurano je iz europskih izvora 30 milijuna eura, a predviđeno je zapošljavanje 50-ak istraživača. Kako je na stranicama FER-a vidljivo, u tijeku su natječaji za 10-ak njih, no, ono što ostaje otvoreno je odnos s državom i dinamika realizacije projekta. FER od početka nije krio da nije zainteresiran za cjelokupan prostor, već samo upravnu zgradu, u koju bi smjestili kadrove za MARBLE, te tzv. okrugli bazen i radionički prostor. No, veći dio infrastrukture, od velikog hidrodinamičkog bazena, kavitacijskog tunela, laboratorija i druge vrijedne imovine, realiziraju li se najavljeni otkazi bivšim zaposlenicima Brodarskog, privremeno smještenih u HBJ, ostat će i potpuno izvan funkcije.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Po upozorenjima iz redova zaposlenika, objekti Brodarskog su i potencijalno opasni, tvrde da su hidranti i protupožarni sustav u lošem stanju, nema gromobrana, trafostanice su bez potrebnog održavanja i ugrožavaju sigurnost ljudi, a i opskrbu strujom Novog Zagreba koja je povezana na te trafostanice. U upravnoj zgradi u koju će useliti FER-ovci prokišnjava, što je problem koji traje još iz vremena prije likvidacije.

U Ministarstvu znanosti kažu kako su za prvu fazu i uređenje prostora za MARBLE osigurani novci i da obnova obuhvaća “kružni i mali bazen, mehaničku radionicu i tzv. ‘aneks’”, te se pripremaju i privremeni prostori za zaposlenike MARBLE-a, čije je preseljenje predviđeno do kraja godine.

Druga faza obnove, najavljuju, bit će u okviru većeg strateškog ulaganja, koje će obuhvatiti osnivanje Centra za napredne tehnologije, predviđenog Programom Vlade RH, te obnove modularne, elektroničke radionice, kavitacije, upravne zgrade i revitalizacije hidrodinamičkog i brzog bazena.

Vremenski okvir bez detalja

“Novi Centar bit će nacionalna institucija usmjerena na razvoj primijenjenih i razvojnih istraživanja u područjima pomorske robotike, plave ekonomije, digitalnih blizanaca te interneta stvari u pomorskom sektoru, obnovljivih izvora energije na moru. Uključit će i razvoj svemirskih, kvantnih i drugih naprednih tehnologija i transfera tih tehnologija u gospodarstvu, kroz podršku ‘deep-tech’ poduzećima proisteklih iz istraživanja i razvoja”, kažu u odgovoru Ministarstva znanosti. Centar bi po njihovom pojašnjenju trebao biti stručna i operativna podrška uključivanja RH u međunarodne istraživačke infrastrukture, poput Europske svemirske agencije, CERN-a i Einsteinovog teleskopa.

Što se tiče infrastrukture za ispitivanje hidrodinamike, Ministarstvo kaže da radi na uspostavi modela kojim će buduće institucije preuzeti potpunu odgovornost za održavanje i komercijalno upravljanje specijaliziranim objektima, a paralelno se, kažu, provodi usuglašavanje režijskih, sigurnosnih i održavalačkih troškova s MUP-om i ostalim korisnicima, dok će konačan model biti definiran nakon izrade tehničkih procjena i preciznog rasporeda budućih korisnika prostora.

“Ministarstvo smatra da se svi koraci moraju provoditi pažljivo, u skladu s dugoročnim interesima RH i uz puno uvažavanje tradicije i kompetencija koje su obilježile Brodarski institut. Država je u proteklom razdoblju osigurala prijenos imovine, ulaganja kroz projekt MARBLE, stratešku podršku kroz projekt Svjetske banke DIG-IT te planira okvir za buduće financiranje kroz novi višegodišnji financijski period, čime se stvaraju jasni uvjeti za razvoj novog suvremenog inovacijskog, tehnološkog i istraživačkog centra na lokaciji nekadašnjeg Instituta”, poručuju iz Ministarstva znanosti. O vremenskim okvirima za tzv. drugu fazu obnove Brodarskog, zasad nema detalja.

Što se bivših zaposlenika tiče, njihov status ostavljaju u ingerenciji HBJ-a, s tim da napominju da računaju da će dio njih biti uključen u buduće projekte i da se “stručnost pojedinih radnika, stečena kroz dugogodišnji rad na održavanju hidrodinamičkih i tehničkih sustava smatra važnom za buduće djelovanje novih infrastrukturnih kapaciteta koji se uspostavljaju na lokaciji”. No, što se rješenja za tu skupinu od 13 istraživača tiče, kažu kako se računa na pronalaženje rješenja.

Koliko je ono realno bez upliva Ministarstva ili Vlade, sliku se može dobiti iz financijskog izvješća HBJ-a za 2024. Prihodi su s ukupno 22 zaposlena bili na razini 911 tisuća eura, od čega je najveći dio (656 tisuća), potrošen na plaće. No, saznaje se i da su prihodi djelatnosti Odjela za istraživanje (koji su na razini 229 tisuća eura) ostvarivane i kroz ugovor s BI u likvidaciji, a koji istječe sa zadnjim danom 2024. Ove godine, dakle, HBJ nema tog prihoda i potez koji povlači direktor Ruđer Friganović nije nelogičan. Bez uključivanja države, iskustvo tih stručnjaka nakon 16. studenoga odlazi na burzu rada.