Treća najveća informatička kompanija u Europi, francuski Atos Origin, prvog srpnja postat će izravan konkurent Hrvatskom telekomu, Ericssonu Nikoli Tesli i grupaciji M San. Atos je, naime, prije godinu dana započeo preuzimanje Siemensova IT odjela, a danas zasebne tvrtke Siemens IT Solutions and Services (Siemens SIS) u cijelom svijetu. U Hrvatskoj je do izdvajanja Siemens SIS-a, koji će prerasti u Atos, došlo tek u četvrtom tromjesečju lani, pa se stoga iz podataka Fine može zaključiti da je to marginalna IT tvrtka jer se navodi da na ovom tržištu ima tek 32 radnika i promet od 3,1 milijuna eura. Međutim, agencija IDC Adriatics, specijalizirana za istraživanje IT tržišta, proglasila je lokalni Siemens SIS najvećim pružateljem IT usluga u Hrvatskoj, a navodno je riječ o godišnjem prometu većem od 30 milijuna eura. Po tome je Atosovo poslovanje u najprofitabilnijem dijelu IT tržišta, onom uslužnom, od samog početka veće od onoga koje ima HT-ov Combis, Ericsson NT i M Sanov King ICT. Predsjednik Uprave Siemens SIS-a Tomislav Breyer daje naslutiti apetite toga pritajenog, velikog IT igrača, koji je uz Ericsson NT imao najviše programera i najveći IT izvoz, o kojem se posljednjih godinu-dvije govorilo tek u kontekstu otpremnina i otkaza. U ekskluzivnom intervjuu za Poslovni dnevnik Breyer se osvrnuo na interes za kupnju domaćih tvrtki, i to sistemskih integratora, informatici kao prilici za, kako kaže, hrvatski “New Deal” za 21. stoljeće te na važnost reindustrijalizacije Hrvatske za razvoj lokalne IT industrije.

Koliko zapravo Siemens SIS ima radnika, naime neki podaci govore da ih je samo 32?
Danas imamo 130 radnika na raznim projektima. Iza nas je turbulentno razdoblje u kojem smo se odvojili od Siemensa, odgovorili na izazove globalne krize i pripremili se za Atosovo preuzimanje. Proveli smo opsežno restrukturiranje pa danas imamo optimalan broj radnika i stabilne prihode za koje očekujemo da će u ovoj godini biti u blagom porastu.

Siemens SIS je prije krize uz ENT, koji ima izvoz veći od 700 milijuna kuna, bio najveći hrvatski IT izvoznik. Kakva je situacija danas?
Razdvajanjem od Siemensa zadržali smo manji dio prijašnjih izvoznih poslova, ali i dalje visokotehnoloških. Nastojimo se profilirati kao visokovrijedan dobavljač s velikim postotkom dodane vrijednosti, koristeći kvalitetne certifikate naših suradnika i njihovo iskustvo. Primarno područje djelovanja za Siemens SIS-a sada je hrvatsko tržište, odnosno jadranska regija. U nekim segmentima zadržali smo suradnju sa Siemensom s kojim surađujemo na projektima, ali nam je i izravan kupac. To je stoga što smo i dalje orijentirani na izvoz, ali samo u smislu poslova s visokom dodatnom vrijednosti.

Znači da je dio vaših izvoznih prihoda ostao u Siemensu?
Da. Mi smo se usmjerili na povećanje tržišnog udjela na hrvatskom tržištu i rast profitabilnosti. Oba smo cilja ostvarili i oni su temelj na kojemu gradimo buduću strategiju. Želimo investirati u hrvatsko tržište i pomoći u okrupnjavanju lokalnih sistemskih integratora.

Koje IT uslužne tvrtke planirate kupiti u Hrvatskoj? Koliki vam je budžet?
U ovom trenutku mogu tek reći da očekujem da će u idućem razdoblju Siemens SIS biti aktivan kupac. Na tržištu vidimo prilike koje bi nam mogle biti zanimljive. Uvjeren sam da hrvatskom IT tržištu predstoji snažnija konsolidacija koja će dovesti do podizanja kvalitete usluga i općenito pozitivnog utjecaja na razvoj IT tržišta. Spremni smo pozitivno utjecati na taj proces.

Gdje vidite prostor za rast kada sve ukazuje na pad IT tržišta naročito u posljednje dvije godine?
Ne treba biti pesimist. Iza nas u Siemens SIS-u je vrlo teško razdoblje, kao i iza hrvatskoga gospodarstva. No imamo potencijale koje ćemo moći iskoristiti u idućem razdoblju. U Hrvatskoj je općenito zapostavljena proizvodnja. Mislim da će se ulaskom u EU nacionalno gospodarstvo ponovno početi više baviti proizvodnjom, posebno u većim obiteljskim tvrtkama i srednjim tvrtkama. Tim segmentima je IT ključan da bismo bili konkurentni i da bi se ostvario rast.

Mislite li da je tempo informatizacije države prespor kao što ističu neki čelnici IT kompanija?
Financijske poteškoće usporile su taj proces ne samo u Hrvatskoj već i u okruženju pa zato mislim da takva kritika nije produktivna. Na informatizaciju države utječe politika i stoga su birači ti koji će nagraditi opciju koja im se sviđa te se zato time ne moraju zamarati čelnici IT kompanija. Proces ulaska u EU će požuriti sve reforme. Ključno je ipak da postanemo svjesni kao društvo da danas imamo izvrsne ceste koje su nam pomogle da dođu turisti i da postanemo jedna od deset najboljih turističkih destinacija na svijetu. Sada moramo izgraditi izvrsnu ICT infrastrukturu da bismo doveli u Hrvatsku poslove 21. stoljeća. To je prilika za istinski hrvatski “New Deal”.

O kakvoj konkretno infrastrukturi govorite i koji bi to poslovi činili hrvatski ‘New Deal’?
Prvo treba napraviti odmak od razumijevanja ekonomije kakav smo imali do sada. Pokretač ekonomije u 21. stoljeću mogu biti neke stvari o kojima se prije nije razmišljalo. Primjerice, javna uprava u Hrvatskoj nije dovoljno konkurentna. Neefikasna je iznutra i zbog toga građani i tvrtke troše vrijeme i druge resurse da bi, primjerice, prijavili porez ili ishodili dozvole pa je gubitak države i gospodarstva dvostruk. Povećanje efikasnosti javne uprave prilika je za “New Deal” 21. stoljeća, a u prilog nam ide što zbog ulaska u EU moramo provesti niz takvih reformi.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

A koji se to poslovi na taj način otvaraju?
Poslovi u kojima bi se gradila ICT infrastruktura koja bi omogućila bržu obradu osnovnih podataka s kojima raspolaže država i gospodarstvo. Najbolji primjer je porezna prijava. To je nešto što tvrtke i građani moraju napraviti, građani bi željeli da im je to jednostavnije, a država želi bolju kontrolu poreznih prihoda. Izgradnja infrastrukture koja bi automatizirala i ubrzala obradu i prijavu poreza dio je jednoga takvog “New Deala”. Tako se otvaraju poslovi za IT tvrtke, povećava konkurentnost gospodarstva, građanima olakšava ispunjenje njihovih prava te uvodi bolja kontrola naplate poreza. A takav posao za sobom donosi otvaranje visokotehnoloških radnih mjesta zbog održavanja sustava kao i zbog razvoja novih rješenja i usluga primjerice u području računalne sigurnosti i privatnosti. Efikasnija država time privlači više stranih ulaganja.

No toga ipak nema. Zar nije onda logično zaključiti da je informatizacija države prespora?
Postoji dio posla koji je nužno napraviti koji javnost trenutno ne vidi. To je kao kod gradnje ceste: prije strojeva na gradilištu prvo treba obaviti mjerenja i projektiranje. Država je napravila dobar iskorak jer je objedinivši podatke pod OIB-om stvorila pretpostavku za izgradnju nove ICT infrastrukture. Naime, nije dovoljno kupiti hardver, treba prethodno opisati procese koji se mogu obrađivati tehnologijama. Znači, treba obaviti standardizaciju. Točno je ipak da se u definiranju standarda troši dosta vremena i novca. Hrvatska je u tom smislu vrlo strpljiva, ali to će smanjiti rashode i rasipanja u budućnosti pri realizaciji projekata.

Gdje su tu prilike za Siemens IT Solutions and Services ?
Siemens SIS u fokusu ima ICT infrastrukturne projekte od uvođenja temeljne informatike, rješenja za “farme” poslužitelja i podatkovne centre te integraciju kompleksnih ICT projekata. To je tržište na kojem se profiliramo i ulažemo u kompetencije naših zaposlenika kao i u tehnologiju kako bismo mogli odgovoriti na zahtjeve korisnika. Kriza je potaknula trendove koji idu u smjeru takvih poslova poput virtualizacije i računarstva “u oblacima”.

Znači li to da surađujete s Agrokorovim mStart telekomunikacijama, tvrtkom koja radi najveći privatni ‘cloud’ u regiji?
Ne bih ulazio u detalje poslova koje smo radili ili radimo za njih zbog poslovne tajne. Mogu tek reći da je potražnja za “cloudom” i virtualizacijom vrlo izražena u Hrvatskoj. Ključno će za uspjeh takvih poslova biti povjerenje koje sada gradimo primjerice u poslu kakav imamo za EUROline, znači “outsourcing” njihova IT-a.

Koliko imate korisnika ‘outsourcinga’ u Hrvatskoj?
S desetak tvrtki koje rade cjelovit “outsourcing” IT-a surađujemo na razini člana uprave za informatiku ili direktora informatike. Naš najveći klijent je Siemens, kojem i dalje pružamo podršku za IT infrastrukturu i poslovna rješenja, ali naše “outsourcing” usluge koriste i druge tvrtke koje se bave proizvodnjom, maloprodajom i transportom.

Turizam gladan IT-a

Gdje još vidite prostora za rast u IT-u u Hrvatskoj?
Turizam znatno utječe na BDP, a informatički se čini nepokriven. Općenito, Hrvatska se snažno posvetila uslužnim djelatnostima koje bi trebalo bolje informatizirati kako bi nam ponuda na globalnoj razini bila konkurentnija. Prostora za rast ima u bankarskom i telekomunikacijskom sektoru. Konačno, država kao najveći investitor i potrošač IT proizvoda i usluga na ovom tržištu upravo je sada u procesu informatizacije raznih upravnih djelatnosti.