Božana Bešlić stručnjakinja je s dugogodišnjim iskustvom u području provedbe kohezijske politike i europske teritorijalne suradnje, s naglaskom na programiranje, pripremu i provedbu projekata. Posebno je usmjerena na tehničko i financijsko upravljanje međunarodnim projektima, s iskustvom u primjeni metodologije upravljanja projektnim ciklusom (PCM) i financijskim instrumentima.

Pripremala je i provodila edukacije i aktivnosti izgradnje kapaciteta u području uspostave sustava upravljanja i kontrole za provedbu dodjele EU bespovratnih sredstava (grant scheme), financijskog upravljanja, te upravljanja međunarodnim projektnim timovima.

Magistrirala je u području primjene umjetne inteligencije u javnim uslugama (AI4Gov), te svoje znanje i iskustvo rado dijeli sa studentima u okviru različitih kolegija usmjerenih na EU politike i fondove.

Posljednjih godina EU suočila se s krizama i izazovima od pandemije COVID-19, klimatskih promjena i rata u Ukrajini. Ovi su izazovi oblikovali strateške ciljeve u razdoblju 2024.-2029. Od potrebe njegovanja vrijednosti Unije, jačanja konkurentnosti i zelene i digitalne tranzicije do sigurnosno-obrambenih ciljeva. U kojoj mjeri se ovi prioriteti reflektiraju na pozive za dodjelu potpora iz fondova EU?

Izazovi s kojima se suočavamo snažno utječu na sadržaj i ciljeve poziva za dodjelu sredstava iz EU fondova. Pozivi sve više reflektiraju šire strateške prioritete Unije. Primjerice, zelena i digitalna tranzicija postali su nezaobilazni elementi svakog projekta – gotovo svaki poziv traži doprinos smanjenju emisija CO2, energetskoj učinkovitosti ili digitalizaciji.

U fokusu su i društvene vrijednosti poput uključivosti, jednakih mogućnosti i jačanja kapaciteta zajednice. EU fondovi sve više su usmjereni na integrirane projekte koji istovremeno doprinose klimatskoj otpornosti, inovacijama, sigurnosti i društvenoj koheziji. Drugim riječima – pozivi su postali strateški alat za odgovor na realne izazove koji oblikuju Europu danas.

EU fondovi potiču projekte koji imaju dugoročan utjecaj na gospodarstvo i društvo. Koliko su hrvatski prijavitelji fokusirani na održivost i nastavak projekata nakon završetka financiranja iz EU fondova?

Posljednjih godina sve je više vidljivo da se poduzetnici i javne institucije ozbiljnije odnose prema pitanju održivosti projekata. Iako je u prvim godinama naglasak često bio na “povlačenju sredstava”, danas se sve više razmišlja o dugoročnom učinku i nastavku projektnih aktivnosti i nakon završetka EU financiranja.

Sama pravila EU fondova potiču taj zaokret – projekti moraju jasno pokazati kako će rezultati biti održivi, kako će se osigurati dodatni izvori financiranja te na koji način će se uključeni kapaciteti koristiti i u budućnosti. U praksi to znači da se projekti moraju temeljiti na realnim potrebama, jasnim poslovnim modelima i planovima koji nadilaze trajanje EU sufinanciranja. Posebno to vrijedi za poduzetnike koji razvijaju inovacije, digitalna rješenja ili zelene tehnologije – jer bez održivosti, ulaganja ne bi imala poslovni smisao. To vrijedi i za javna tijela npr. kod energetske obnove, razvoja socijalnih usluga i obrazovnih programa gdje je ključno osigurati kontinuitet korištenja rezultata i uključivanje novih korisnika i nakon projekta.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Još uvijek postoje izazovi, osobito kod manjih prijavitelja koji nemaju dovoljno kapaciteta za strateško planiranje, ali trend je jasan –projekti ne završavaju završnim izvještajem, već nastavljaju razvijati se kao trajna vrijednost za zajednicu i gospodarstvo.

Ne možemo ne osvrnuti se na sveprisutnu temu umjetne inteligencije. Kako na pripremu i provedbu projekata utječu digitalne tehnologije, u kojoj mjeri se prijavitelji mogu osloniti na rješenja generirana sustavima UI?

UI snažno mijenja način na koji pripremamo i provodimo projekte – i to na bolje. Iz iskustva mogu reći da UI alati olakšavaju analizu podataka, izradu projektne dokumentacije, praćenje rezultata i komunikaciju s partnerima i korisnicima.

Osobno sam veliki “simpatizer” novih tehnologija i etične upotrebe UI. Kako radim kao stručnjakinja za financije međunarodnih programa suradnje, u svakodnevnom radu koristim različite UI alate i mogu reći da značajno štedim vrijeme koje onda koristim za unaprjeđenje poslovnih procesa, kreativnost i poboljšanje kvalitete usluga.

S druge strane, kako povremeno radim kao stručnjakinja za ocjenjivanje kvalitete projektnih prijedloga, vidim da su projektni prijedlozi sve više prosječni, bezidejni i bez jasnih koristi za zajednicu. Napisani su “lijepim” strojnim jezikom uz pomoć UI alata, ali bez duše. Tu je vidljivo da UI ne može zamijeniti maštu, kreativnost i potrebe čovjeka. UI pomaže da se više fokusiramo na kvalitetu i učinak projekata, a manje na rutinske administrativne zadatke. To je veliki iskorak u smjeru pametnijeg korištenja EU fondova.

Provedba projekata može biti izuzetno kompleksna. Koji su najčešći izazovi s kojima se prijavitelji susreću i kako ih mogu premostiti? Kakva je Vaša uloga u cijelom procesu?

Dobivanje sredstava samo je početak – prava kompleksnost počinje u fazi provedbe. Najčešći izazovi uključuju administrativna opterećenja, složene procedure javne nabave, kašnjenja u dinamici aktivnosti, ali i probleme s izvještavanjem i neprihvatljivim troškovima.

Jedan od ključnih problema je nedovoljna priprema – mnogi prijavitelji ne procijene sve potrebne kapacitete ili podcijene vrijeme i resurse koje zahtijeva pravilno upravljanje projektom. Također, promjene na tržištu npr. rast cijena, manjak dobavljača i stručnog osoblja dodatno otežavaju provedbu planiranih aktivnosti.

Ja sam uvijek usmjerena na rješenja jer rješenja postoje – prije svega u kvalitetnom planiranju i pravovremenom savjetovanju. Uspješni prijavitelji su oni koji imaju dobar projektni tim, redovno prate upute i komuniciraju s nadležnim tijelima. Također, edukacije i mentoriranje pokazali su se kao izuzetno korisni alati za prevladavanje prepreka.

Moja uloga uključuje stručnu podršku u svim fazama – od pripreme dokumentacije i proračuna, uspostave mehanizama za praćenje provedbe, do savjetovanja pri javnoj nabavi, izvještavanju i pripremi revizije. Uspješna provedba nije samo pitanje ispunjavanja administrativnih obveza – to je proces koji, ako se vodi stručno i odgovorno, stvara stvarne, mjerljive koristi za provoditelje projekata, zajednicu i gospodarstvo.

Imate dugogodišnje predavačko iskustvo i neposredan doticaj sa studentima. Jesu li svjesni mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava i raste li među njima interes za ovakve izvore financiranja?

Primjećujem izrazito pozitivan trend među mladima kad je riječ o mogućnostima financiranja putem bespovratnih sredstava. Sve su informiraniji, otvoreniji za nove ideje i sve češće prepoznaju EU fondove kao konkretan alat za pokretanje svojih inicijativa, start-upa ili projekata važnih za zajednicu. Mnogi mladi kroz studentske udruge, inkubatore i mentorske programe već tijekom studija stječu vještine potrebne za razvoj projektnih ideja, a dio njih i aktivno sudjeluje u provedbi projekata.

Veseli me što sve više shvaćaju da EU fondovi nisu “nešto daleko i birokratsko”, nego konkretna prilika da ostvare svoje ideje i doprinesu zajednici. Na nama je da im pružimo podršku, znanje i smjernice kako bi to mogli učiniti uspješno – a njihova motivacija i energija pokazuju da itekako žele iskoristiti tu priliku.

Kako općenito vidite ulogu obrazovanja u ostvarivanju ciljeva i prioriteta EU? Na stjecanju kojih specifičnih znanja i vještina bi trebao biti veći naglasak?

Obrazovanje ima ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva i prioriteta EU, posebno kada govorimo o učinkovitom korištenju sredstava iz EU fondova. Upravo kroz obrazovni sustav stvaramo stručnjake koji će znati osmisliti, pripremiti i provesti projekte koji pridonose zelenoj i digitalnoj tranziciji, jačanju konkurentnosti te socijalnoj koheziji. Kako bi mladi bili spremni odgovoriti na izazove, nužno je jačati vještine vezane uz projektno upravljanje; kritičko i strateško razmišljanje – sposobnost da se povežu širi ciljevi EU sa stvarnim potrebama zajednice i pretvore u konkretne projektne ideje; te digitalne kompetencije. Tu ne mislim samo na tehnička znanja, već i razumijevanje uloge digitalizacije u upravljanju projektima, komunikaciji i praćenju rezultata. Naglasak na tim vještinama omogućuje bolje iskorištavanje fondova i jaču povezanost obrazovanja s tržištem rada, inovacijama i društvenim razvojem. Obrazovanje je, dakle, most između ideja i konkretne provedbe politika EU.

Na kraju, kakva su Vaša predviđanja za budućnost financiranja iz EU fondova? Možemo li očekivati nove modele financiranja i koje bi promjene mogle oblikovati naredni programski period?

S obzirom na najave i strateške smjernice EU, možemo očekivati da će novi višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028.–2034. dodatno osnažiti ulogu fondova kao ključnog instrumenta za odgovor na izazove s kojima se Europa suočava: klimatske promjene, demografske promjene, geopolitičke nestabilnosti i ubrzani tehnološki razvoj.

Veća je usmjerenost na učinke i rezultate – EU sve više teži financiranju temeljenom na stvarnom doprinosu ciljevima, a ne samo na potrošnji. To znači jači fokus na mjerenju društvenog i gospodarskog učinka projekata i poticanje modela “plaćanja po ostvarenom rezultatu”. Novi financijski okvir gotovo sigurno donosi širu primjenu digitalnih alata, UI i automatizacije u programskom i projektnom ciklusu.

Hrvatska će u novom VFO-u imati na raspolaganju čak 16,8 milijardi eura, što je dosad najveći iznos. Moći će ulagati u infrastrukturu, digitalizaciju javnih usluga, zelenu gradnju i upravljanje granicama, ali i dodatno uključiti poduzetnike, start-upe i znanstvene institucije u inovacijske projekte.

Korisnici fondova mogu očekivati jednostavnije prijave, brži pristup sredstvima i veću fleksibilnost. Priprema za novo razdoblje počinje već sada – ključ uspjeha je aktivno sudjelovanje u planiranju i pravovremena priprema projekata u strateškim područjima.