Raspoloživi pokazatelji ekonomske aktivnosti u zadnja tri mjeseca u godini sugeriraju da bi nakon osjetnog usporavanja međugodišnjeg rasta u trećem kvartalu, koji uobičajeno ima naglašen pečat glavne turističke sezone, četvrto tromjesečje ponovno moglo biti u znaku ubrzanja. Na razini cijele godine u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) sada očekuju realni rast BDP-a od tri posto, što je nešto niže nego što su predviđali prije tri mjeseca (3,2 posto). Jedan od razloga te korekcije je revizija očekivanih prihoda od turizma naniže, i za ovu, ali i za iduće dvije godine, rekao je prilikom predstavljanja najnovijih prognoza guverner Boris Vujčić.

I dalje inflacijski jaz, ali manji

Sada se za 2025. računa na manje od jedan posto njihova nominalnog rasta, što pak s obzirom na inflaciju znači realni pad. Projekcije su, kaže, da će ove godine iznositi oko 15,1 milijardu eura. U svakom slučaju, prema procjenama središnje banke, turistički prihodi će kao postotak BDP-a (i) u naredne dvije godine padati. Guverner je kazao i da je u odnosu na rujanske prognoze blago naniže korigirana očekivana stopa gospodarskog rasta i za iduću godinu, dok su stope inflacije, i za ovu i iduću godinu, nešto više nego u jesenskim prognozama.

Dogodine se tako računa na usporavanje rasta BDP-a na 2,8 posto, a potom 2027. na 2,6 posto. Pritom se za inflaciju očekuje nešto sporije spuštanje prema ciljanih dva posto. Prema nacionalnom indeksu (IPC), ovogodišnjem ubrzanju na 3,7 posto kumovao je brži rast cijena energije i hrane od očekivanog. “To je posljedica perzistentnog pritiska stope inflacije u sektoru usluga, s tim da smo imali i pojačane pritiske cijena hrane, od kojih su neki pritisci zajednički svim zemljama, no neki su specifični za domaće tržište zbog povećane potražnje i rasta realnih dohodaka, što je podržavalo inflaciju”, istaknuo je Vujčić.

I iduće godine prosječnu stopu inflacije u središnjoj banci vide nešto iznad tri posto (prognoza je 3,1%), dok bi se u 2027. trebala spustiti na 2,3 posto. Cijene hrane trebale bi pridonijeti usporavanju ukupne inflacije u 2026., ali je kod energije izvjestan utjecaj postepenog napuštanja energetskih subvencija, odnosno administrativno reguliranih cijena plina, električne i toplinske energije.

I rast plaća usporava

Mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji se koristi u usporedbama s drugim članicama Europske unije, stopa inflacije bi se s ovogodišnjih 4,4 u idućoj godini trebala spustiti na 3,4 posto. S obzirom na ekonomske prognoze za europodručje, u kojemu se iduće godine očekuje stopa realnog rasta od 1,2 posto uz inflaciju (HICP) od 1,9 posto, najnovije prognoze HNB-a upućuju, dakle, da će hrvatsko gospodarstvo i dogodine rasti iznad prosjeka eurozone, ali da će i dalje biti prisutan inflacijski diferencijal, premda bi se taj jaz trebao postupno topiti. Glavni generator rasta BDP-a i dalje ostaje domaća potražnja, s tim da se očekuje usporavanje rasta realnih dohodaka te manje poticajna fiskalna politika, pa bi se i doprinos osobne i državne potrošnje te investicija mogao smanjiti u odnosu na visoke razine u protekle dvije godine. Više nije izgledno ni otvaranje između 40 i 50 tisuća novih radnih mjesta godišnje, što smo imali proteklih godina. U protekle tri godine otvoreno ih je, naime, 130 tisuća. Zaposlenost će nastaviti rasti, ističe Vujčić, ali sporijim tempom koji bi do 2027. mogao rezultirati s nešto više od 1,8 milijuna zaposlenih. S usporavanjem rasta tržišta rada trebao bi se smanjiti i pritisak na povećanje plaća, koje su u Hrvatskoj posljednjih godina bilježile veoma snažan rast, ali su isto tako poticajno djelovale na inflaciju.

Od 2020. naovamo plaće u Hrvatskoj u prosjeku su porasle 60 posto, podsjetio je guverner. Samo ove godine plaće su povećane za 10 posto, što je najviše u Uniji. Njihov rast iduće bi godine trebao usporiti na šest posto, a u 2027. je izgledno dodatno slabljenje dinamike njihova rasta, na oko 4,5 posto, što će pridonijeti i slabljenju inflacije.