Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnom postupku kojim ministar financija Slavko Linić kreće u pohod rješavanja problema nelikvidnosti u Hrvatskoj u roku šest mjeseci, ipak neće biti moguće donijeti prije prije ljetne stanke u Saboru. Vlada želi da zakon prođe dva čitanja i dobije suglasnost HUP-a, HGK, HUB-a i sindikata kojima je nacrt prijedloga upravo upućen. Sam zakon time neće ni stupiti na snagu prije polovice listopada, no predstavljajući novinarima njegov nacrt ministri S. Linić i Orsat Miljanić uvjereni su da će nova pravila koja predlažu unijeti preokret u rušenju tereta teškog 43,5 milijardi kuna.

Novi zakon strogo definira rokove plaćanja i pravne posljedice kašnjenja, te postupak predstečajne nagodbe, ali i odgovornost uprava i vlasnika za (ne)izvršenje obveza u slučaju prezaduženosti ili insolventnosti tvrtke. Konkretno, rokove se limitira na 60 dana, a ukoliko nisu ugovoreni do 30 dana, dok se samo iznimno može ugovoriti dulji rok, no u tom slučaju riječ je o trgovačkom kreditu koji kao takav mora i biti odobren, ali njihovi rokovi vraćanja ne smiju prelaziti 360 dana. Svi ugovori poduzetnika s dužim rokovima plaćanja od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona, poručuje Linić, biti će navažeći. To uključuje i zdravstvo, za koje Linić najavljuje da s resornim ministarstvom priprema model konsolidiranja, a što će sigurno opteretiti proračun.

Postupak vodi Fina
Poduzetnik koji nije u mogućnosti plaćati obveze u rokovima, insolventan je i nelikvidan, sam će, po novom zakonu, morati predložiti pokretanje postupka predstečajne nagodbe. Taj će se postupak voditi u mreži Financijske agencije, s izuzetkom slučajeva da iznos nagodbe prelazi pet milijuna kuna, koji će biti vođeni iz Fininog centra u Zagrebu. Prijedlog pokretanja mora doći od dužnika, za čije se odgovorne osobe u upravi i NO-u predviđa i sankcije ako postupak nagodbe ne pokrenu na vrijeme, a tvrtka završi u stečaju. Kazne će biti dvostruki iznos godišnje naknade, ali ne manje od milijun kuna u velikim, pola milijuna kuna u srednjim i 100 tisuća kuna u malim tvrtkama.

Konkretni prijedlog
Zahtjev mora, dakle, doći od dužnika, s konkretnim prijedlogom restrukturiranja na koji odobrenje mora dati i ovlašteni revizor, te uvjeriti dužnike da im je namirenje tim postupkom bolje nego stečajem. Nagodbeno vijeće pri Fini postupak će morati otvoriti u roku osam dana. Za trajanja tog postupka prekinut će se svi započeti postupci ovrhe, nagodba mora biti okončana u 120 dana. Uspješnom će se smatrati nagodbu u kojoj program dužnika prihvati više od 50 posto vjerovnika. Ako toga nema, nema ni nagodbe, a tvrtki dužniku slijedi stečaj, ali bez preustroja, poručio je Linić. Osmišljava se, dodao je, i rješenje da se imovina koju se prodaje u stečaju opterećuje s visokim porezima, kako bi se motiviralo na nagodbu, a izmjene Linić najavljuje i u više drugih zakona kako bi se uskladili s ovim pravilima. Uz ostalo, mijenja se i zakon o preuzimanju trgovačkih društava, radi oslobađanja obvezne ponude dioničarima kada se u nagodbi stekne kontrolni paket.

Danak bankara

Ključni za rezultate i uspjeh predstečajnih, upravnih postupaka, biti će sami programi za nagodbu koje će pripremati uprave dužnika, a ministar Slavko Linić najavljuje apsolutnu potporu sa strane države, koja je veliki vjerovnik i sva će svoja potraživanja staviti u funkciju jačanja kapitala dužnika, ali nada se da će na jednak način odgovoriti i banke. “To je bio i razlog da nismo razmišljali o dodatnom poreznom opterećenju bankarskog sektora”, poručio je Linić.